Na prošlogodišnju promjenu strukture bankarskog kreditiranja stanovništva u RS na način da su se smanjili plasmani preduzetnicima, a potrošački krediti zadržali visok tempo uticale su kako same banke kroz svoju politiku, tako i građani koji su smanjili potražnju za većim kreditima.
Zbog svjetske ekonomske krize koja zahvata i ove prostore i medijsko izvještavanja, građani su u sve većem strahu za radna mjesta, tako da su oni koji su razmišljali o podizanju kredita bilo koje vrste izbjegavali ulaziti u zaduženja ako im nisu neophodna. Građani se u aktuelnim privrednim uslovima sve teže usuđuje podizati kredite s većim iznosima, poput preduzetničkih i stambenih, a i banke su ih učinile neatraktivnim, jer su podigle kamatne stope i smanjile rok otplate.
Činjenica je, takođe, da je dijelom došlo i do zasićenja tržišta, jer se prethodnih godina bilježila snažna stambena izgradnja. Potrošački krediti su zadržali atraktivnost, jer se radi o manjim iznosima od 1.000 do 5.000 KM koje građani uzimaju da premoste manjak za određenu kupovinu i brzo ih vrate.
Logična je i sama struktura potrošačkih kredita. Prošle godine su najveću stopu rasta ostvarili krediti za kupovinu robe široke potrošnje, dok su najmanju bilježili krediti za kupovinu hartija od vrijednosti s obzirom na to da je došlo do pada cijena indeksa na berzama, što onemogućava građane da ostvare prinose na akcije u kraćem roku. Slažem se i s mišljenjima da je građanima sve veći problem naći i žiranta, posebno za kredite s većim iznosima. Iako banke bilježe veliku naplata kredita stanovništvu, tu i tamo postoje pojave da kredite vraćaju žiranati, što mnoge odbija da pristanu da budu garanti.