Birokratski aparat i novokomponovani bogatuni proteklih godina nanijeli su veliko zlo stanovništvu Zavidovića i Maglaja. Da je pravde, krivci za sunovrat, a potom i sporost u privatizaciji "Krivaje" i "Natrona", kompanija koje su upošljavale hiljade radnika i hranile oko 50.000 ljudi, danas bi bili u zatvoru, a ne u svojim vilama u BiH i susjednim državama.
Kada su napokon pronađeni investitori spremni da ulože milione eura u revitalizaciju devastiranih hala, modernizaciju opreme i rad na obnovi povjerenja na izgubljenom tržištu, kao što su "Kastamnu Entegre" i "Ferimpex", koji su danas većinski vlasnici "Natron Hayata" i "Krivaje 1884", pojavili su se administrativci koje su njihovi mentori, naučili da na "leševima" uništenih firmi grade vlastiti i kapital svojih "bosova" koji su ih i postavili u udobne fotelje.
"Natron Hayat" i "Krivaja 1884" uprkos svemu krenuli su da se dižu iz ambisa, a njihovih 2.900 sadašnjih radnika, nakon godina mrcvarenja, konačno može platiti račune za utrošenu struju, vodu, telefon...
U oba slučaja, kočničari oporavka dva ponajveća privredna subjekta u centralnoj Bosni su javna preduzeća - "Elektroprivreda BiH" i Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona. Zato i ovosedmičnu posjetu Zavidovićima i Maglaju, premijera FBiH i ZDK treba gledati u pozitivnom svjetlu. Radi se o ljudima koji sigurno imaju tu moć da jednim potezom iz igre izbace one koji postavljaju barikade pred kamione koji su s "Krivajinim" i "Natronovim" gotovim proizvodima konačno krenuli put Evrope i svijeta.