Dalja liberalizacija trgovine naše zemlje s Evropskom unijom, koja će značiti ukidanje carina za oko 90 posto proizvoda iz zemalja EU od 1. januara, ima svoje pozitivne i negativne strane.
Pozitivno je da će liberalizacija proširiti poslovnu saradnju BiH s Unijom, ali istovremeno domaći proizvođači biće izloženi jačoj konkurenciji i moraće se žešće boriti za mjesto na tržištu.
Eliminacijom carina na oko 11.000 proizvoda, izvjesno je da će proizvođači iz zemalja Evropske unije postati superiorniji u odnosu na domaće i o tome bi naše vlasti morale povesti računa. Vrlo je bitno što je najosjetljiviji dio naše ekonomije - agroindustrijski kompleks - donekle zaštićen, s obzirom na to da će se carine na poljoprivredne proizvode postepeno ukidati do 2069. godine.
Za tehničku robu, informatičku opremu i neku drugu robu carine će biti potpuno ukinute, a što bi trebalo značiti da bi cijene tim proizvodima trebalo da budu smanjene.
Međutim, plašim se da se to neće desiti zbog djelovanja trgovačkih lobija i posrednika preko kojih se obavlja uvoz. Nakon 1. januara možemo očekivati i veći pritisak da se na naše tržište plasira roba po nižim cijenama, što znači da ćemo i dalje imati damping i nelojalnu konkurenciju.
Na kraju, smanjenjem prihoda od carina budžeti u BiH naći će se na udaru, te stoga vlasti moraju naći način kako da nedostajuće prihode kompenziraju.