Priznanje krivice, poštovanje suda, ranija neosuđivanost, porodični odnosi, uveliko utiču na određivanje dužine zatvorskih kazni koje se izriču optuženim osobama.
Iako najniža kazna za ratni zločin u BiH iznosi pet godina zatvora, Mile i Nikica Zgonjanin osuđeni su u banjalučkom Okružnom sudu na četiri, odnosno tri godine zatvora za zločine nad komšijama Bošnjacima u Blagaj Rijeci.
Sud je na strani optuženih našao niz olakšavajućih okolnosti, koje su u skladu s važećim zakonom uticale da optuženima bude izrečena niža kazna od pet godina zatvora.
Porodice žrtava su ogorčene, jer ne mogu shvatiti zašto je osoba koja je mučila, vezala žicom, polila benzinom i zapalila njihove najmilije, osuđena na samo četiri godine zatvora.
Presudu koju objavi sud ne bi trebalo komentarisati, ali ma kakva ona bila, uvijek će naljutiti jednu stranu u postupku.
No, adresa na koju se treba obratiti nije sud koji radi po zakonu, već zakonodavac koji je omogućio da se za ubistva, dilanje i zločine mogu izreći niske kazne. Zakon mora pružiti satisfakciju svim stranama.
Ako je neko diler i višestruki povratnik u vršenju istog krivičnog djela i zaslužan za uništavanje bezbroj mladih života, činjenica da je on otac maloljetnog djeteta, odnosno da je priznao krivicu, ne smije i ne može da smanjuje kaznu za više godina.