BANJALUKA - Koliko je iznosio priliv stranih investicija u BiH tokom prošle godine teško se sa sigurnošću može govoriti, jer zvanične institucije koje bi trebalo da prate to kretanje imaju drastično različite rezultate.
Tako imamo situaciju da u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kažu da je BiH 2012. godinu završila sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na prethodnu godinu, dok podaci Centralne banka BiH govore da bi upliv stranog kapitala u BiH trebalo da bude veći nego u 2011.
U Ministarstvu preciziraju da je BiH za prvih devet mjeseci prošle godine zabilježila skroman priliv stranih investicija od svega 56,7 miliona KM, što je za čak 81 odsto manje u odnosu na isti period lani. Za isti posmatrani period Centralna banka BiH saopštava da je iznos stranih ulaganja u BiH iznosio 676,8 miliona KM. Ovo znači da bi BiH po obimu stranih investicija 2012. u odnosu na prethodnu zvaršila u plusu, jer je prema njima iznos investicija na kraju 2011. godine iznosio 566,9 miliona KM.
Različiti podaci podijelili su i stručnu javnost u BiH. Tako je Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao da je nedopustivo da se važnim podacima institucije koriste po principu "kako kome odgovara".
"Kada je u pitanju iznos stranih investicija u BiH, prave podatke o registrovanom iznosu stranih investicija u BiH posjeduje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, jer oni prikazuju zaista registrovani iznos investicija", rekao je Hasić.
On je ocijenio da je stav da je BiH na kraju ove godine zabilježila rast stranih investicija u najmanju ruku ironičan, jer je svima jasno da je došlo do velikog pada ino-investicija, te da nema smisla da se dvostrukim podacima stvara konfuzno stanje.
U Ministarstvu kažu da će BiH 2012. završiti sa 80 odsto nižim investicijama u odnosu na 2011, dok podaci CB BiH govore da su rasle
Sa druge strane, Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, smatra da bi trebalo da budu relevantni podaci Centralne banke BiH.
"Centralna banka je nosilac podataka stranog platnog prometa, tako da bi ova institucija trebalo da ima prave pokazatelje. U BiH ne postoji uvezan sistem deviznih kontrola i to je veliki problem, jer bez toga se ne zna koliko se novca tržišno trasferira iz države i u nju", rekao je Kešetović.
Jelica Grujić, direktorica Agencije za strana ulaganja (FIPA), istakla je da ova agencija kao relevantnu bazu o iznosima ino-investiranja koristi bazu Centralne banke BiH, jer oni rade po metodologiji MMF-a i OECD pravilima.
"Ukoliko koristimo ovaj izvor, odnosno Centralnu banku BiH, zemlja ne bilježi pad investicija i nikako ne možemo reći da se radi o drastičnom padu", rekla je Grujićeva.
Ona je dodala da bi FIPA mogla objaviti pad samo ukoliko sadašnji iznos investicija uporedi sa 2007. godinom, koja je dosad bila rekordna po stranim ulaganjima, rekla je Grujićeva.
Grujićeva je objasnila da Centralna banka BiH i Ministartvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rade po u potpunosti različitim metodologijama i bazama podataka.
"Ministarstvo spoljne trgovine BiH prikuplja podatke posredstvom registracije sudskih obrazaca koja još nije u potpunosti zaživjela, odnosno nije došlo do toga da funkcioniše tako da nakon automatske registracije u jednom sudu podatak bude i evidentiran u bazi resornog ministarstva", kaže Grujićeva.