Podaci o kreditnim plasmanima u BiH u prvim mjesecima ove godine i nisu previše pesimistični.
Kreditna aktivnost bankarskog sektora je blago usporena i održava se na nivou dostignutom krajem prošle godine.
Podrška stanovništvu i privredi, dakle, ne izostaje, ali tržišna borba karakteristična za prohujali period kreditne ekspanzije, kada su se s novim proizvodima i pogodnostima banke "otimale" za klijente, ipak je utihnula.
Oprezna kreditna politika, a koja svoj okvir ima u strogim pravilima regulatora, dobila je u uslovima krize još rigidnije izdanje. Prije nego što dodijele kredite, banke dobro pretresu svakog klijenta tražeći mu raznorazne mjere obezbjeđenja. Povećan je broj žiranata, traže se različiti papiri i potvrde, a što nas sve pomalo vraća na period od prije pet, šest i više godina kada su tek pristigle strane banke takođe bile jako oprezne u kreditnom poslovanju. Uz sve to povećane su i kamatne stope.
Ovo, dakako, nije najbolji razvoj događaja s obzirom da su komercijalne banke stub ekonomskog razvoja.
Narušeno povjerenje smanjuje potražnju za kreditima, a preduzeća kojima je novac potreban za obrtni kapital ili realizaciju poslova stavlja na muke zbog slabljenja konkurentnosti.
Sve to se održava na ukupan ekonomski rast, koji će, prema procjenama MMF-a, s prošlogodišnjih + 6 skliznuti na -3 posto.
Ipak, raduje da su banke izdržale test povjerenja u četvrtom kvartalu prošle godine i da i dalje realizuju značajne kreditne plasmane, a što govori da, uprkos svemu, posluju na čvrstim temeljima.