U BiH se već dugo bezuspješno govori o velikoj potrebi da se proizvodnja domaćih proizvoda namijenjena izvozu podigne i na taj način umanji duboki domaći spoljnotrgovinski deficit.
U fokus interesovanja privredne javnosti stavljane su mnogobrojne inicijative i prijedlozi koji su sezali i do donošenja Zakona o zaštiti od prekomjernog izvoza sirovina kao opcije koja bi podigla na viši stepen prerade domaće proizvode.
Međutim, ovakve inicijative su obično završavale u ćorsokaku. U najnovijoj situaciji velike ekonomske krize koja je u BiH dovela veliki broj neprilika i za drvnu industriju BiH je označio pad obima proizvodnje, ali je ova grana doživjela veoma značajnu promjenu strukture svog izvoza.
Drvoprerađivački kapaciteti, pokazuje statistika, sve manje sijeku i izvoze oblovinu i proizvode niske obrade, te usmjeravaju na proizvodnju namještaja koji je s godinama povećao udio u strukturi sa 20 na 50 odsto, što je, uprkos tome, i dalje nedovoljno.
Čini se da su privrednici drvopređivačkog sektora protekle godine mnogo ozbiljnije od ostalih zasukali rukave, o čemu svedoči to da "Nova DI Podgradci" radi za IKEA, banjalučka "Nova DI Vrbas" za mnogobrojna evropska tržišta, te da postoji veliki potencijal šamačke "Nove forme".
Zabrinjava, pak, podatak da se obim proizvodnje namještaja u prvom tromjesečju ove godine u RS umanjio za četvrtinu, a u FBiH za čak trećinu, pod uticajem globalne recesije. To je loš pokazatelj ako znamo da je drvna industrija jedina privredna grana u BiH koja je prošlu godinu okončala u suficitu, koji je bio težak 500 miliona KM.