SARAJEVO, BANJALUKA, MOSTAR - Iako čelnici političkih stranaka u BiH ni ne pomišljaju da bi se njihova stranka mogla ugasiti, većina njih je u svojim statutima predvidjela kome pripada imovina u slučaju da do toga ipak dođe.
Skoro polovina političkih partija je u svojim "testamentima" upisala humanitarne i socijalne organizacije, ali ima i onih koji će sudbinu imovine stranke riješiti tek nakon odluke kongresa stranke, koji ima odlučujuću riječ o prestanku rada.
Tako na primjer, SDP BiH o svojoj imovini odlučuje tek nakon odluke o prestanku rada koju donosi kongres SDP BiH, a za koju je potrebno dvije trećine glasova ukupnog broja delegata kongresa uz prethodnu saglasnost najmanje dvije trećine opštinskih organizacija.
Isti je slučaj i s imovinom PDP-a, u čijem statutu stoji da je "imovina koju stekne Glavni odbor, Gradski i Opštinski odbor PDP-a nedjeljiva", te da "s njom raspolaže Glavni odbor, a Gradski i Opštinski odbor PDP-a imaju pravo korišćenja". Međutim, u statutu se ništa ne kaže o tome ko nasljeđuje imovinu u slučaju da stranka prestane s radom.
"Ovaj statut ima nedostataka koji se dorađuju, tako da je moguće da i ovom dijelu nije nađeno konkrentno rješenje", kazao je Zoran Đerić, potpredsjednik PDP-a, i napomenuo da će na jednoj od narednih sjednica Glavnog odbora inicirati da i ovo pitanje u statutu bude konkretnije definisano.
Glavni odbor Hrvatske seljačke stranke (HSS) takođe donosi odluku o njenoj imovini u slučaju prestanka rada stranke, ali su u HSS-u otišli korak dalje u planovima, pa tako u statutu ove partije takođe stoji da se "u slučaju udruživanja imovina stranke u cjelosti prenosi na novonastalu stranku".
Kada su u pitanju HDZ BiH i HDZ 1990, obje stranke će, u slučaju prestanka postojanja, svoju imovinu ostaviti "udrugama koje su proizišle iz domovinskog rata", stoji u statutima ovih stranaka.
Stranka za BiH u svom statutu kaže da "u slučaju prestanka rada stranke, ako skupština SBiH prethodno ne donese drugu odluku, imovina stranke će pripasti humanitarnoj organizaciji koja se stara o liječenju djece nastradale usljed ratnih dejstava".
Odlukom o prestanku rada SDA istovremeno se odlučuje i o imovini stranke, koja se, prema statutu, može odrediti samo u korist kulturne, dobrotvorne ili vjerske ustanove.
Statut SNSD-a predviđa da se sva imovina ove stranke u slučaju prestanka njenog rada dodijeli humanitarnim organizacijama i socijalnim ustanovama na području opština u kojima se imovina nalazi.
Imovina SDS-a će, po statutu, u slučaju prestanka rada ove stranke pripasti Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok će imovina Narodne stranke "Radom za boljitak" biti ravnopravno raspoređena osnivačima ove stranke.
Većina visokih funkcionera političkih stranaka iz BiH naglašavaju da njihove stranke "nemaju neku veliku imovinu".
"SNSD nema neku posebnu imovinu, već su to uglavnom sve iznajmljeni poslovni prostori koje stranka koristi", kazao je Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, i dodao da je bilo priče da se u većim gradovima kupe prostorije za stranku ali da, kako je kazao, "ta priča stagnirala zbog aktuelne finansijske krize".
Adil Osmanović, visoki funkcioner SDA, smatra da su te odredbe napisane samo radi forme, te da se velike stranke teško mogu ugasiti upravo zbog velike imovine.
"Dokle god ima bitne i dragocjene imovine, stranka će egzistirati", zaključuje Osmanović, dodajući da nije upoznat kolika je imovina ove stranke jer se "nikad nije bavio tom problematikom".
Ivo Miro Jović, član Predsjedništva HDZ-a, kaže da u ovu stavku spadaju sve prostorije, automobili, bankovni računi, i ostala pokretna i nepokretna imovina koja se vodi na HDZ BiH, ali da u ovom trenutku ne bi znao koliko je ona velika.
Političari se uglavnom slažu kada je u pitanju neupitnost egzistencije njihovih partija, te smatraju da do gašenja ili prestanka s radom njihove stranke uopšte ne može doći, te tako ni ne razmišljaju u tom pravcu jer bi onda, prema nihovim riječima, izostao i uspjeh same partije.