BANJALUKA - Vlasti u BiH čak polovinu novca prikupljenog od poreskih obveznika potroše na plate i materijalne troškove administracije, što je ubjedljivo najviše u poređenju sa drugim zemljama regiona, pogotovo Evropskom unijom.
Prema analizi Marijane Milić, glavnog ekonomiste Hypo Alpe Adria banke u BiH, najveći nivo konsolidovanih budžetskih sredstava na činovničku aparaturu usmjeri FBiH, čak 49,6 odsto, a slijedi RS sa 49,4 odsto.
Ostale zemlje regiona na plate i troškove službenika troše daleko manji procenat državnog budžeta - Hrvatska 22,9 odsto, Makedonija 26 odsto, Srbija 29,2 odsto, te Crna Gora 31,4 odsto.
Najveći potrošači za potrebe administracije su opštine, koje u plate i korištenje roba i usluga usmjere čak 68,7 odsto svojih godišnjih budžeta, dok u FBiH dominiraju kantoni, čiji činovnici za svoje potrebe "pojedu" 71,9 odsto prikupljenog novca poreskih obveznika.
"Alarmantan je podatak da RS i FBiH samo na plate potroše skoro četvrtinu svojih budžeta, dok se na nivou Evropske unije za te namjene izdvoji svega 6,4 odsto godišnjeg budžeta. Iz svega ovog se postavlja pitanja da li je javni sektor u BiH svrha samom sebi", kazala je Milićeva.
Kao dodatni faktor izrazito nepovoljne strukture budžetske potrošnje, glavni ekonomista Hypo banke u BiH navodi ogromna socijalna izdvajanja, koja zajedno s administracijom u RS "pojedu" 85,7 odsto budžetskih sredstava, a u FBiH čak 88,5 odsto.
"To znači da vrlo skromna budžetska sredstva entiteta ostaju za razvoj konkurentnosti, rast i zapošljavanje, dok 27 zemalja Evropske unija na te stavke prosječno usmjeri čak 45 odsto budžetskih sredstava", naglašava Milićeva.
Kao drugi izraženi problem, navodi veliki jaz u platama javnog i realnog sektora u korist ovog prvog, po čemu su bh. entiteti, takođe, u nepovoljnijoj poziciji u poređenju sa zemljama regiona.
Glavni ekonomista Hypo banke ističe da BiH i po ostalim rangiranjima, od institucionalne razvijenosti, indeksa globalne konkurentnosti, percepcije korupcije i uslova za poslovanje, nalazi pri samom evropskom i svjetskom dnu.
Marijana Milić stoga vlastima u BiH za izlaz iz postojeće nezavidne situacije, između ostalog, preporučuje da prestanu s izradom strategija koje su same sebi cilj, te izrade sveobuhvatnu strategiju razvoja zemlje, odnosno entiteta, s apsolutnim političkih konsenzusom.
"Nama trebaju strategije koje će biti realizovane i nakon promjene vlasti, zbog čega je neophodan konsenzus svih relevantnih političkih faktora", ukazuje ona.