ZAGREB - Ljubljana i Zagreb ponovo su u tenzijama, Slovenija je prije nekoliko dana vrlo jasno ponovila da ne želi ratifikovati hrvatski pristupni pregovor Evropskoj Uniji sve dok Hrvatska ne dopusti ulazak Novoj ljubljanskoj banci na hrvatsko tržište, i dok ne pristane da problem štediša Stare ljubljanske banke postane sukcesijsko pitanje.
Prema vijestima iz Ljubljane koje su stigle u srijedu, krajem avgusta bi se trebali sastati finansijski stučnjaci dviju Vlada da pokušaju naći prikladno rješenje za obje države.
Slovenački ambasador u Hrvatskoj Vojko Volf i danas je hrvatskim medijima ponovio kako bi se cijela priča oko duga štrediša Ljubljanske banke riješila kada bi se na hrvatsko tržište pustila nova Ljubljanska banka.
„Kad banka ne bi bila blokirana godinama i kad joj ne bi bio prisilno zatvoren račun, ti bi štediše davno bili isplaćeni,“ ustvrdio je Volf:
„Imamo jedan ozbiljan problem koji se vuče već 18 godina, taj problem je sudbonosno pitanje za 130 hiljada hrvatskih štediša i mislim da je dužnost obiju država da se tim pitajem ozbiljno bave“, kazao je, uz ostalo, na HTV-u slovenački ambasador u Zagrebu.
Slovenački ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da će hrvatskoj ministarki vanjskih poslova i evropskih integracija Vesni Pusić ovih dana pismeno predložiti da se finansijski stručnujaci dviju Vlada za pitanje Ljubljanske banke susretnu u zadnjem nedjelji avgusta. Slovenija je, kao svog stručnjaka imenovala bivšeg guvernera središnje banke Franca Arhara, a Hrvatska Zdravka Rogića iz Hrvatske narodne banke.
Analitičar Davor Gjenero podsjeća da je 2/3 bivših hrvatskih štediša Ljubljanske banke namireno iz hrvatske države koja sada preko Zagrebačke i Privredne banke pokušava ta sredstva izvući iz Ljubljanske banke.
„Mislim da to hrvatska strana neće uspjeti i to će, po mome mišljenju, završiti kao sukcesijski problem. Ali ovo pitanje novca hrvatskih štediša koji su 90-tih godina više povjerenja pokazali slovenačkoj banci nego li hrvatskoj državi i tako ostali bez svoga novca, ti ljudi moraju biti obeštećeni. Ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, po njegovim riječima, nije moguće, jer Nova ljubljanska banka je banka samo po imenu i ona je, nevezano za slovenačko-hrvatske odnose, trenutno najveći slovenački problem, ona je dominantno u vlasništvu slovenačke države i de facto pred slomom i slovenačka država mora iznaći sredstva za njenu dokapitalizaciju. Hrvatska ima zdravo finansijsko tržište i HNB je", ističe Gjenero, "postavila ozbiljne kriterije za ulazak banaka na hrvatsko finansijsko tržište, a ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište moguć je samo kao ona vrati uštede hrvatskim štedišama“.
Kajin: Slovenija će se dva puta namiriti tuđom imovinom
Komentator t-portala Marinko Čulić misli da slovenački zahtjev za ulaskom Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, pa,onda, kroz poslovanje i vraćanje duga štedišama i nije loš prijedlog.
„Oni tim ulaskom jamče povratak štednje, doduše, spominju i dugove koje oni ovdje imaju. Istina, ja prvi put čujem za milijardu evra, o kojima Slovenci govore, koliko se ja sjećam, prije par godina se govorilo da su to al-pari dugovi, da je dug kojeg Ljubljanska banka duguje hrvatskim štedišama otprilike jednak dugu hrvatskih preduzeća prema Ljubljanskoj banci. Mislim da taj prijedlog i nije loš“, ističe Čulić.
Prevladavajuća ocjena u Hrvatskoj je kako je Slovenija u poziciji da još jedamput ucjenjuje Hrvatsku i tako štiti vlastite interse. Niko ne amnestira nedopustivo ponašanje jedne banke i države prema štednji građana što je u svakoj uređenoj državi svetinja, ali dio analitičara i političara smatra da se vladajuće elite obiju država prepucavaju, ovaj put na račun građana, štediša Ljubljanske banke i nijedna strana, kaže Čulić, ne iznosi punu istinu.
„I jedna i druga strana, očito, manipuliraju javnošću, pogotovo sada u Sloveniji, pred jesenje izbore, ali još od ranije, ni Hrvatska ne govori cijelu istinu, jer ti su dugovi, očito, obostrani. Ali",zaključuje Čulić, "Sloveniju ne bih mogao nikako amnestirati jer mislim da privatni štediše, obični građani s malim ulozima nikako ne mogu ući i potpadati pod sukcesiju. Sve to govori koliko su političke elite na jednoj i drugoj strani bešćutne, aktiviraju ta pitanja kad im odgovara, a za građane, baš ih briga“.
IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin ne vjeruje da bi Slovenija mogla zbog Ljubljanske banke zaustaviti Hrvatsku na ulasku u Evropsku Uniju, ali smatra da su novim tenzijama pridonijeli i aktuelni hrvatski politički čelnici, jer ne poštuju sporazum koji je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisala 2010. s ondašnjim slovenačkim premijerom Borutom Pahorom.
„Taj sporazum bi trebalo objaviti da javnost zna. Onako kako ga ja tumačim, hrvatska je strana de facto pristala da tzv. prenesena štednja, tih 546 miliona maraka, koju je štedišama isplatila hrvatska Agencija za sanaciju banaka je gotova stvar, gotovo –svršeno vrijeme! A što se tiče ovih 312 miliona evra duga hrvatskim štedišama, koji svoju štednju početkom 90-tih nisu prenijeli na hrvatsku državu, nego je već 20 godina potražuju od Ljubljanske banke, hrvatska Vlada je pristala da to uđe u sukcesijsku masu.Slična potraživanja prema Ljubljanskoj banci imaju i štediše iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Međutim, pošto su i Bosanci i Srbi i Makedonci pristali na sukcesiju, u konačnici, na tu sukcesiju je bila pristala, ili bila primorana i Republika Hrvatska, ili bolje rečeno Jadranka Kosor. No bez obzira na sve", uporan je Kajin, "neka se ti sporazumi Kosor-Pahor transparentno objave".
"Slovenija je," zaključuje IDS-ov saborski zastupnik, "potrošila novac naših štediša, ne samo hrvatskih već i štediša iz ostalih bivših jugoslovenskih republika, a na kraju će ga 'vratiti' kroz sukcesiju imovinom te, kako volim kazati, ex jugoslovenske 'buranije'. To znači da će se dva puta namiriti tuđom imovinom.“
No, kako god završio novi spor na relaciji Zagreb-Ljubljana saborski zastupnik Kajin ne vjeruje da će Slovenija moći zaustaviti hrvatski ulazak u Evropsku Uniju, osim, kaže, ako iza nje ne stoji neki 'jaki evropski igrač'.