Analize

Posla sve manje u Hrvatskoj

Posla sve manje u Hrvatskoj
Posla sve manje u Hrvatskoj
Srna

ZAGREB - Hrvatski zavod za zapošljavanje iznio je alarmantne podatke - udio nezaposlenog u ukupnom stanovništvu Hrvatske u radnom dobu, još prije dvije godine, dostigao je gotovo 20 odsto.

Situacija postaje još gora kada se uzme u obzir da se ne radi o uobičajenom mjerenju nezaposlenosti, već o udjelu broja nezaposlenih u populaciji pojedinih gradova.

To znači da bi podaci o pravim stopama nezaposlenosti, onima koji se izračunavaju kao udio u aktivnom stanovništvu, onom koje radi ili traži posao - bili još porazniji.

Vlada Hrvatske je  izračunala da je tokom  recesije u Hrvatskoj nezaposlenost porasla za 187.000.

Od tog broja,  u mandatu sadašnje "Kukuriku koalicije",  rast nezaposlenosti iznosi 30.000.

Na to upozorava i Evropska komisija, koja je u proljetnim prognozama za članice EU i kandidate Hrvatsku ocijenila kao zemlju koja je "zaglavila u recesiji" i čija se privredna aktivnost od 2008. do danas smanjila za 12 odsto.

Podaci govore da je u Hrvatskoj trenutno nezaposleno nešto više od 350.000 ljudi. Stopa nezaposlenosti krajem marta  iznosila je 21,6 odsto.

To znači da je svaki peti radno aktivan stanovnik bio u potrazi za poslom.

Gledano po županijama, najviše nezaposlenih registrovano je u  Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, te u Gradu Zagrebu, što su i županije sa najvećim brojem stanovnika.

Ako neko izgubi posao u Zagrebu ili Puli, šanse da nađe drugo zaposlenje, ipak, postoje. Ali, ako bez posla ostane u Petrinji ili Đakovu, mogućnosti novog zapošljavanja  su minimalne.

Najteže  stanje je u Petrinji. U nekad jakom industrijskom središtu, udaljenom samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole, nezaposleni su još u  vrijeme posljednjeg popisa stanovništva činili 19,5 odsto ukupnog stanovništva u dobi između 15 i 65 godina.

Slično je stanje i u nizu drugih gradova - od Vukovara i Đakova na istoku zemlje, preko Siska, pa do Kaštela i Sinja. U  njima udio nezaposlenih u stanovništvu radne dobi iznosi 15 ili više odsto, što se već može opisati kao socijalna katastrofa.

Suprotno optimizmu Vlade Hrvatske, Brisel  za ovu godinu prognozira pad ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj za jedan odsto i dalji rast nezaposlenosti.

Značajniji oporavak, tvrde u Briselu, nije realan  ni u sljedećoj godini, a biće nastavljen i rast nezaposlenosti, prenose hrvatski mediji.

Najčitanije