BANJALUKA - I Skupština opštine Višegrad je, nakon opštine Rudo, dala "zeleno svjetlo" za dodjelu koncesije za istraživanja nalazišta nikla u Vardištu, uprkos opasnostima po životnu sredinu i zagađenje Drine koje nosi potencijalna eksploatacija tog metala.
Zahtjev za dodjelu koncesije za istraživanje nikla i kobalta Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS podnijela je 2011. banjalučka firma "Nickel", čiji je osnivač preduzeće "Serbian Nickel" iz Beograda, koje se lani našlo na udaru javnosti zbog istraživanja nikla u Srbiji. Istraživanju na području Mokre gore oštro se usprotivio proslavljeni režiser Emir Kusturica.
Odbornici SDS-a, PDP-a, DP-a, SRS-a i jedan odbornik SDA u Višegradu usvojili su zaključak kojim su dali pozitivno mišljenje za dodjelu koncesije za istraživanje nikla u Vardištu uz napomenu da to ne podrazumijeva i saglasnost za eventualnu eksploataciju.
Lokalna opozicija predvođena SNSD-om ističe da će tražiti da se o tom projektu na referendumu izjasne stanovnici opštine.
"Uložiti 10 miliona evra u istraživanje, a ne vršiti eksploataciju priča je za malu djecu. Davanje saglasnosti na istraživanje indirektno je davanje saglasnosti i na eksploataciju", uvjeren je Vinko Droca, odbornik SNSD-a.
Na prostoru Vardišta, prema istraživanjima Geološkog zavoda Sarajevo iz 1961. godine, nalaze se rezerve nikla od 67 miliona tona, uz procjenu da ima još oko 200 miliona tona, što se želi potvrditi novim istraživanjem.
Profesor geologije i ekologije Ranko Cvijić kaže da "isti ljudi, sada preko druge firme" ponovo, nakon bezuspješnog pokušaja 2006, žele dobiti koncesiju za istraživanje, a onda i eksploataciju nikla kod Višegrada.
"To se ne smije dozvoliti, jer bi tehnologija eksploatacije nikla zemljište pretvorila u pustinju, a Drinu u mrtvu rijeku, jer je to područje izvorišta. Čak se u istraživanju nikla koristi prljava tehnologija, gdje se prave istražne bušotine uz moguće luženje. Znajući kako su kod nas slabe kontrole tih radova, bojim se da bi do zagađenja Drine došlo prije reakcije institucija koje bi zaustavile negativne radnje", kazao je Cvijić.
Analiza Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) iz 2005. pokazala je da bi dozvola za istraživanje i eksploataciju nikla u Srbiji donijela daleko veću štetu nego korist. Kako ističu, tehnički postupak pri kome se nikl ispira sumpornom kiselinom prljav je i izuzetno opasan. Analizom je zaključeno da bi rudnik nikla bio "ekološka bomba", koja bi Zlatibor, Taru i Šargan pretvorila u pustinje bez traga i znaka života, i koja bi Drinu, i sve njene pritoke, pretvorila u mrtve rijeke.
Narodni poslanik iz Višegrada Goran Lončarević rekao je da je o ovom pitanju trebalo mnogo detaljnije razmisliti, tim prije što je Višegrad zajedno sa Mokrom gorom jedna od najperspektivnijih turističkih destinacija.
Predsjednik RS Milorad Dodik prošle godine je, takođe, izjavio da bi od vađenja nikla bilo više štete nego koristi.
"Koristi od toga mogu imati samo neke kompanije, ali bi eksploatacija nikla sigurno uticala na promjenu kompletne mikroklime i mogućnosti da se na tom mjestu i u blizini eksploatacije zdravo živi", rekao je Dodik.