Iako dolazi sa zakašnjenjem, obezbjeđenje osiguranih depozita u bankama do iznosa od 50.000 KM putem kreditne linije Evropske banke za obnovu i razvoj predstavlja pozitivan korak u povećanju povjerenja građana u banke i bankarski sistem u BiH.
No, nesumnjivo je da bi ova mjera imala mnogo bolji efekat da je donesena u vrijeme kada su to učinili naši susjedi, Hrvatska i Srbija. Ove države su limite osiguranih depozita povećale još početkom krize, u vrijeme kada su preplašeni građani počeli masovno podizati pohranjeni novac iz banaka. Osim toga, limite su podigle na veći iznos nego mi sada, imajući u rukama snažan alat za smirivanje situacije.
Međutim, da stvorena psihoza, kako su predstavnici bankarskog sektora uljepšano nazivali metež nastao oktobra 2008, i nije baš bila potrebna pokazalo se u nastavku cijele priče, jer su banke pravovremeno reagovale na sve zahtjeve za isplatu štednje. Često ponavljana teza da su banke položile ispit zaista ima opravdanje. Mada je dobar dio depozita ubrzo nakon podizanja vraćen u banke i iako je štednja u recesijskoj 2009. godini bilježila blagi rast, i dalje možemo reći da povjerenje građana u banke nije na nivou na kojem je bilo ranije.
U međuvremenu su povećane kamate i zaoštrena kreditna politika, a što je građane i privredne subjekte "ohladilo" u odnosu sa bankama.
Ipak, dodatne garancije za osigurane depozite imaće učinak u postepenom vraćanju povjerenja u banke, a koje u punom sjaju treba očekivati tek s izlaskom zemlje iz ekonomske krize.