ZAGREB - Hrvatske banke bi ostale "kratke" za pet milijardi kuna ukoliko bi 70.000 dužnika u švajcarskim francima dobilo odštetu u visini od 1.000 kuna po rati za prethodnih šest godina.
Kako prenosi zagrebački Večernji list, presuda u Hrvatskoj, u slučaju “Franak” - kojom je određeno da banke dužnicima s kreditima u švajcarskim francima i promjenjivom kamatom moraju ponuditi kredite u kunama s fiksnom kamatom - otvorilo je izuzetno osjetljiva pitanja za pravni sistem Hrvatske i poslovanje banaka.
Zagrebački Trgovački sud presudio je juče u korist Udruženja Potrošač, koje je tužilo osam hrvatskih banaka zbog kredita u švajcarskim francima, odnosno valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope. Obrazlažući presudu, sudija Radovan Dobronić je kazao da su banke povrijedile prava potrošača, jer korisnike kredita nisu u potpunosti informisale o svim detaljima, potrebnim za donošenje odluke.
On je ocijenio i da je jednostranim povećanjem kamatnih stopa povrijeđen kolektivni interes, pa je bankama naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita, uz fiksnu kamatnu stopu.
Ako presuda postane punopravna može se reći da će doći do ukidanja valutne klauzule kao jednog od kriterijuma koji definiše odnos zajmodavca i zajmoprimca, pravni sistem Hrvatske trpet će ozbiljne posljedice, a bankarsko poslovanje doći u ozbiljne probleme.
Mogućnost pobijanja valutne klauzule kao neoborivog ugovornog principa neće napraviti pravni nered samo u bankarskom poslovanju jer je valutna klauzula česta klauzula u raznim ugovorima između pravnih i fizičkih lica, pa se postavlja pitanje šta će biti s pravnom sigurnošć hiljada ugovora o izvoznim, uvoznim poslovima, raznim terminskim ugovorima.
Iz bankarskih krugova i Hrvatske Narodne Banke pitaju se kolike bi to kamate sada bankari trebalo da ponude dužnicima u francima. Ako im ponude visoke kamate kao prije šest i više godina kada su kamate bile sedam, osam odsto - onda će dužnici možda proći lošije nego s kreditom u švajcarcima.
Vrlo je vjerovatno da presuda neće proći na bilo kojoj višoj sudskoj instanci, ali bez obzira na to, banke odmah moraju rezervirati sredstva za potencijalne gubitke u iznosu od pet milijardi, prenosi Večernji list.
Ako bi presuda postala pravosnažna onda bi bankari mogli tužiti HNB jer se mogu zapitati šta je radio njihov regulator i zašto im nije svih tih godina poručio kako rade nešto loše ili protivzakonito.
Prema jednom scenariju, cijenu priče o kreditima s valutnom klauzulom i promjenjivom kamatom mogao bi platiti HNB, a možda čak i poreski obveznici, a uz pitanje odgovornosti HNB-a, moglo bi se postaviti i pitanje odgovornosti revizorskih kuća.
Građani Hrvatske na kraju prošle godine u švajcarskim francima imali su 25,4 milijardi kuna kredita od čega je 2,5 milijardi ili 9,98 odsto kategorizovano kao loše. Iznos loših kredita u evrima je dvostruko viši.