Iako recesija po mišljenju stručnjaka još nije nastupila, jasno je da je na vratima BiH i da ćemo se prvi put poslije rata, nakon godina prilično visokog ekonomskog rasta, suočiti s padom BDP-a.
Kako niko ne može predvidjeti dubinu globalne krize, tako je i teško procijeniti koliko će pad privrednih aktivnosti ostaviti traga na BiH. Ekonomisti oprezno izlaze s procjenama, a prognoze se kreću od onih optimističnijih Svjetske banke o BDP-u u sljedećoj godini od pet do šest posto do, na primjer, prognoza pojedinih ekonomista o rastu od svega 3,5 do 4,5 posto.
Kao posljedica kretanja na svjetskom tržištu - pada cijena metala i smanjenja potražnje - naša metalna industrija, koja čini 40 posto domaćeg izvoza, već dobija manje naruždbi.
No, treba reći da je ovo tek početak i da će kriza sve više pogađati domaću privredu, a što će dovesti do manjeg stepena iskorištenosti kapaciteta, pada plata i na kraju do gubljenja radnih mjesta. Spirala negativnih posljedica će se multiplicirati, pa će krizu osjetiti svaki građanin BiH.
Najtužnije od svega jeste da u našoj zemlji vlasti uopšte ne prepoznaju nadolazeću lavinu, budući da od domaćih ekonomista još nije zatražena blic-studija, koja bi se izradila u kratkom roku s prijedlogom mjera za ublažavanje posljedica krize.
Naša zemlja, nažalost, ima već poznate neriješene domaće zadatke zbog čega teret krize postaje još teži.
Ukoliko žele da adekvatno odgovore na krizu, vlasti već sad moraju reagovati na prvi val udara na realni sektor, a koji već zahvata "Aluminij", "ArcelorMittal" i proizvođače auto-dijelova.