ZAGREB - Rješenje koje su ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec našli za Ljubljansku banku “inovativno je i nešto što se u javnosti dosad nije spominjalo”, potvrdilo nam je više izvora, no o detaljima niko ne želi govoriti.
Oni upoznati s rezultatima pregovora vođenih u srijedu do kasno u noć u Otočcu ob Krki tvrde da je riječ o kompromisu od kojeg će koristi imati i jedna i druga strana. Diplomatski izvori pritom su demantovali više verzija koje su se pojavile u javnosti, uključujući onu koja je najizglednija prema bivšem ministru vanjskih poslova Mati Graniću, što ju je preksinoć izložio u Dnevniku, da bi se problem riješio prebijanjem dugova Ljubljanske banke prema štedišama i dugova koje su Ljubljanskoj banci ostala dužna hrvatska preduzeća.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova službeno je pak demantovalo da je dogovorena varijanta prema kojoj bi hrvatska država vratila dug svih javnih preduzeća koja su u međuvremenu propala, a Ljubljanska banka kredite još postojećih preduzeća naplatila bi sudski.
- To nije tačno - rekla je glasnogovornica ministarstva Danijela Barišić te podsjetila na riječi Vesne Pusić da je rješenje takvo da najmanje šteti i jednoj i drugoj državi te koristi objema.
Vesna Pusić juče je rekla da je spremna preuzeti odgovornost za dogovor sa slovenačkim kolegom Erjavcem.
- Spremna sam odgovarati za činjenicu da sam držala da je to prijedlog koji nikome ne šteti, koji je u našem interesu, rješava jednu vrstu pat- pozicije u kojoj se Slovenija našla i koji je izdrživ. Za to sam spremna snositi odgovornost, a ako premijer prihvati prijedlog, to znači da je i on spreman snositi odgovornost, no ista stvar mora biti i sa slovenačke strane da bi držala vodu - rekla je V. Pusić.
Prema onome što je preksinoć nakon šest sati pregovora u Otočcu novinarima reklo dvoje ministara, riječ je o jednom rješenju s nekoliko podvarijanti, koje omogućava slovenačku ratifikaciju hrvatskoga pristupnog ugovora vjerovatno već u martu.
Iako niko ne želi govoriti o sadržaju dogovora - jer postoji dogovor dviju strana da se o tome ne govori dok se s prijedlogom ne usuglase dvije vlade - više ljudi reklo nam je da je rješenje takvo da se obje države mogu proglasiti pobjednicama.
Takav dogovor o ćutnji funkcionisao je kada se dogovarao arbitražni sporazum - i tada se, naime, pojavljivala gomila teorija, od kojih se na kraju ni jedna nije pokazala tačnom: za famozni “junction” čuli smo tek nakon što je objavljen tekst sporazuma, kao i za činjenicu da će se granica određivati prema međunarodnom pravu, a “junction”, odnosno “veza” Slovenije i otvorenog mora prema međunarodnom pravu, načelu pravičnosti i dobrosusjedskih odnosa. Sljedeći sastanak dvoje ministara vanjskih poslova biće 19. februara.
- Naravno da ćemo nas dvoje biti u stalnoj komunikaciji s vladama i premijerima kako bismo vidjeli u kojem smjeru stvari idu. Ako ovo ne uspije, što bi moglo uspjeti - poručila je V. Pusić.
Podsjetila je da je Ljubljanska banka na dnevnom redu od 1992., a u ovoj formi od 1995. te da to iz različitih razloga nije rješavano. Podsjetila je i da je Hrvatska prije više od 10 godina od Slovenije, tj. Ljubljanske banke, preuzela potraživanja hrvatskih štediša kojima je kroz deset godina novac isplaćen.