NjUJORK - Svijet će 2013. zahvatiti "prava oluja", s obzirom da će ekonomije širom svijeta ili usporiti, ili potpuno stati, da i dalje rastu geopolitičke prijetnje, a dužnička kriza u evrozoni produbljuje, prognozirao je američki ekonomista Nurijel Rubini.
Rubini, profesor Univerziteta u Njujorku, poznat pod nadimkom "Doktor Katastrofičar" jer je predvidio finansijsku krizu iz 2008. znatno prije njenog početka, izdvojio je pet glavnih činilaca koji bi iduće godine mogli da ugroze svjetsku ekonomiju.
Ti faktori su pogoršanje dužničke krize u zoni evra, povećanje poreza i kresanje potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama koji bi mogli da gurnu najveću svjetsku privredu u recesiju, teško prizemljenje privrede Narodne Republike Kine, druge po veličini u svijetu, dalje usporavaje rasta tržišta u usponu i vojni sukob zapadnih zemalja sa Iranom, naveo je Rubini u televizijskom intervjuu Rojtersu.
Rubinijeva tmurna prognoza za 2013. nije nova, ali dobija na značaju, s obzirom da usporavanje najvećih svjetskih ekonomija i dužnička kriza u evrozoni podstiču previranja na finansijskim tržištima.
Poslije, kako očekuje Rubini, stagnacije vrijednosti američkih akcija u 2012, tržište vrijednosnih hartija u SAD bi iduće godine moglo da se suoči s oštrom korekcijom nadole, pri čemu Uprava federalnih rezervi (Fed) neće moći mnogo da učini da bi taj pad zaustavila.
Ove godine bi moglo da dođe do slabog uspona vrijednosti akcija jer bi investitore moglo da ohrabri dalje kvantitativno labavljenje (QE) monetarne politike Fed i njenog šefa Bena Bernankija, ali, ukoliko bi američka ekonomija oslabila, "to bi učinilo pritisak na rast zarada kompanija", ukazao je Rubini.
"Doktor Katastrofičar" smatra da bi američka centralna banka mogla da bude primorana da se opredijeli za nekonvencionalne opcije u sprovođenju monetarne politike, budući da podsticajni efekat nekoliko talasa QE, odnosno štampanja novca radi kupovine vladinih obveznica, vremenom iščezava.
Nekonvencionalne mjere bi mogle da uključe "ciljanje kamatnih stopa na 10-ogodišnje vladine obveznice na jedan odsto, politiku kreditnog labavljenja prije nego kvantitativnog, ciljanje nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ciljanje nivoa cijena i mnogo drugih mjera koje su više ezoterične", ukazao je Rubini.
Rubini smatra da bi, "Fed, na kraju krajeva, ukoliko sve pođe onako kako ne treba, mogao čak da kupuje akcije".
Rubini je i u nedavnom intervjuu agenciji ekonomskih vijesti Blumberg upozorio da bi postojeći rizici potencijalno mogli da razore svjetsku ekonomiju u 2013, predviđajući scenario koji je mnogo gori nego 2008.
"Biće mnogo gore jer će, kao i u 2008, postojati ekonomska i finansijska kriza, ali, za razliku od 2008, neće biti na raspolaganju dovoljno mjera koje bi mogle biti primijenjene. U 2008. ste mogli da skrešete kamatne stope sa 5-6 odsto na nulu, da sprovedete kvantitativno labavljenje QE1, QE2, QE3, mogli ste da primijenite fiskalne stimuluse do 10 odsto BDP, da pružite podršku bankama."
Rubini, međutim, smatra da sada QE postaje sve manje efikasno jer je problem nesolventnost, a ne nelikvidnost.
"Fiskalni deficiti su već toliko veliki da ih svi moraju smanjivati, a ne povećavati. Banke, pak, ne možete spasavati jer, pod jedan, postoji političko protivljenje tome i, pod dva, vlade su blizu nesolventnosti i ne mogu spasavati bankarski sistem", objasnio je Rubini, podsjetivši da je u posljednje četiri godine iskorišćeno 95 odsto mjera koje su bile na raspolaganju.
Rubini je u tom intervjuu, odgovarajući na pitanje šta može da bude učinjeno da bi bili spriječeni bankarske skandale, rekao da, ukoliko bi neki od bankara bio strpan u zatvor ili obješen na ulici, tada bi možda neko iz toga izvukao pouku.
"Od početka finansijske krize niko nije otišao u zatvor. Banke rade stvari koje su potpuno nezakonite i u najboljem slučaju im se odreže nekakva novčana kazna...", rekao je Rubini.
Na pitanje novinarke šta misli o skandalu, vazanom za namještanje međubankarskih kamatnih stopa LIBOR, u kojem je učestvovala britanska banka "Barkliz", Rubini nije direktno odgovorio, ukazavši da mnoga od strukturalnih pitanja koja su uzrokovala finansijsku krizu još nisu riješena.
"U prirodi banaka je još uvijek da varaju i rade stvari koje su nezakonite ili nemoralne. Jedini način da se to spriječi jeste razbijanje tih finansijskih supermarketa. Kada u sklopu iste kompanije imate komercijalno bankarstvo, investiciono bankarstvo, upravljanje imovinom, berzanske poslove, osiguranje, rizike, finansijske derivate..., tada nema Kineskih zidova između njih i postoje ogromni sukobi interesa", ukazao je Rubini koji smatra da je pametnije obračunati se sa cijelim sistemom, nego sa pojedinim igračima.
"Banke su pohlepne", nastavio je Rubini. "One su pohlepne već posljednjih nekoliko stotina godina. Sada nije bitno da li su one danas nemoralnije nego što su to bile prije hiljadu godina. Mora se osigurati takav sistem u kojem će one imati način da minimiziraju te rizike. Jedan od načina da se to učini je da se razdvoje te aktivnosti kako bi se sukobi interesa sveli na minimum. U suprotnom će se takve stvari ponavljati iznova i iznova", ukazao je Rubini.
To, po Rubiniju ne znači da ne treba kažnjavati i pojedince i da mora biti učinjeno sve da bi se spriječilo da bankari rade nedozvoljene stvari, budući da sadašnje kazne, kako je ocijenio, jednostavno nisu dovoljne.