VAŠINGTON - Sjedinjene Američke Države imaju još devet dana za usvajanje produženja limita za zaduživanje vlade, jer u slučaju da demokrate i republikanci ne uspiju da se oko toga dogovore, država bi po prvi put u svojoj istoriji ostala bez gotovine i ne bi bila u stanju da plaća prispjele obaveze.
Kako se približava 17. oktobar, pažnja političara i javnosti se sa budžetske krize usmjerava ka novom problemu, produženju limita za zaduživanje vlade, pošto će tog dana američki javni dug dostići 16,7 triliona dolara, i biće dostignuta granica do koje može da se pozajmi novac za plaćanje računa, takozvani plafon duga.
Međutim, situacija je daleko od ružičaste, iako se svi uzdaju u zdrav razum i logiku političara u Vašingtonu, koji ne bi trebalo da dozvole da SAD bankrotiraju.
I demokrate i republikanci su u ovom trenutku, slično situaciji pred neuspjelo usvajanje budžeta, u svojim rovovima, i ne pokazuju znake da bi prihvatili bilo kakav kompromis s drugom stranom.
Demokrate u američkom Kongresu neće pregovarati o produženju limita za zaduživanje vlade, čak i ako republikanci sada svoje zahtjeve usmjere na to pitanje, umjesto na ukidanje sredstava za zakon o zdravstvenoj zašititi (Obamaker), izjavio je prvi čovjek Demokratske partije u Senatu Hari Rid.
On kaže da su kongresmeni njegove partije već napravili kompromis time što su prihvatili da se iz budžeta za narednu godinu izbaci skoro 70 milijardi dolara, po zahtjevu republikanaca.
"To više nećemo raditi, kao što to neće činiti ni predsjednik", naglasio je Rid.
Republikanci, s druge strane, za krizu i zastoj u razgovorima optužuju demokrate i Obamu, stalno ponavljajući riječi predsjednika Amerike da ne želi s njima da pregovara oko stvari oko kojih ne može da se pregovara.
Ekonomisti upozoravaju da bi u slučaju neusvajanja produženja limita za zaduživanje vlade došlo do katastrofalnih posljedica, ne samo po američku, već i po cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Došlo bi rasta kamatnih stopa kod datih zajmova, smanjenja vrijednosti akcija na berzi, veće nezaposlenosti i moguće nove recesije.
Bila bi ugrožena, ako ne i u potpunosti onemogućena isplata svih vrsta socijalnih i zdravstvenih pomoći američkim građanima, plata pripadnicima vojske, sredstava za povraćaj poreza, kao i isplata novca onima koji su ga uložili u hartije od vrijednosti u vlasništvu SAD.
Kongres je do sada, od 1960. godine, 78 puta davao saglasnost na produženje limita za zaduživanje, navodi američko ministarstvo finansija.
"Ako se ne izglasa produženje limita za zaduživanje to bi imalo potencijalno katastrofalne rezultate", ocjenjuje ministarstvo i dodaje da bi moglo da dođe do "zaustavljanja rada berzi, snažnog pada vrijednosti dolara, ogromnog skoka kamatnih stopa", što bi dovelo do krize slične onoj iz 2008. godine, ako ne i gore.
Profesor ekonomije sa Arizona Stejt univerziteta Denis Hofman kaže da bi, za razliku od budžetske krize u kojoj je oko 800 hiljada ljudi na privremenim prinudnim odmorima, sada "više miliona ljudi u privatnom sektoru ostalo bez posla".
"Amerika je uvijek plaćala svoje dugove i kredite i to se smatralo 'zlatnim standardom', pa bi u slučaju da se sada posrne, zajmodavci širom svijeta dva puta razmislili da li da daju kredite, uključujući i kompanijama koje tako svake nedjelje isplaćuju plate", naveo je profesor.
"Nastupilo bi nešto nezamislivo i finansijski kolaps i haos koji bi nastao ne bi mogao da se poredi ni sa čim prije toga", zaključio je Hofman.
Demokrate i republikanci imaju još nepunih devet dana da izbjegnu taj scenario.