ZAGREB, BANJALUKA - Tržište informacionih tehnologija (IT) u BiH lani je poraslo za 5,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dostižući vrijednost od oko 277 miliona dolara, rezultati su istraživanja analitičke kuće "IDC Adriatics" iz Zagreba.
Međutim, mjereno u lokalnoj valuti, kako saopštavaju, domaće IT tržište zabilježilo je neznatan rast od 0,1 odsto u odnosu na 2010. godinu.
Analitičari IDC-a ocjenjuju da će informatička potrošnja u BiH u ovoj godini zabilježiti skromniji rast od 0,8 odsto, dok u narednom petogodišnjem periodu očekuju rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 4,1 odsto, da bi se vrijednost tržišta u 2016. popela na 339 miliona dolara.
S IT potrošnjom od 61 dolar po glavi stanovnika, BiH je lani, ukazuju, dostigla tek 6,3 odsto od prosječne sektorske potrošnje u Evropskoj uniji. BiH je, takođe, daleko zaostajala iza zemalja u regionu (države bivše Jugoslavije i Albanija), čiji je prosjek 146 dolara po glavi stanovnika.
Boris Žitnik, direktor "IDC Adriaticsa", kaže da je, nakon snažnog pada u 2009. i stagnacije u 2010. godini, IT potrošnja u BiH lani umjereno porasla, podstaknuta uspješnim projektima u komunalnom sektoru i transportu. "Telekomunikacije i bankarstvo zabilježili su solidan rast, u granicama godišnjeg prosjeka zemlje, dok je potrošnja kućanstva bila neznatno iznad prosjeka. Pad u investicijama vezanim uz informatičke tehnologije osjetio se u sektoru državne administracije", kazao je Žitnik.
Isporuke IT usluga, softvera i ličnih računara zabilježile su rast u prošloj godini. Rast prodaje IT usluga i softvera uslovljen je ponajviše sprovođenjem nekoliko većih projekata, dok se rast ličnih računara bazira nana predstavljanju medija tableta, koji su napravili značajan iskorak na tržištu.
S IT potrošnjom od 61 dolar po glavi stanovnika, BiH je lani, ukazuju, dostigla tek 6,3 odsto od prosječne sektorske potrošnje u Evropskoj uniji
"Skroman rast bruto domaćeg proizoda (BDP) i projekt uvođenja fiskalnih kasa u zemlji, pozitivno su utjecali na IT potrošnju u BiH u prošloj godini", kaže Žitnik. "Vanjska ograničenja, koja uključuju globalnu financijsku krizu i recesiju unutar eurozone, kao i unutarnji problemi - poput političke nestabilnosti, daljih mjera štednje i pada povjerenja potrošača u trenutnoj poduzetničkoj klimi - uvelike će limitirati ekonomski rast, a time i IT potrošnju u zemlji", istakao je on.
Zlatan Mulabegović, direktor Asocijacije za informacione tehnologije BiH, kao prvi i najvažniji faktor koji utiče na veličinu domaćeg IT tržišta izdvaja izostanak strategije razvoja informacioniog društva u BiH koja bi prepoznala faktore bitne za razvoj tog sektora.
"BiH je jedina zemlja u regiji koja nema implementiran zakon o digitalnom potpisu, nemamo akademsku mrežu koja je nosilac mnogih projekata, niti stimulativnu politiku investiranja u IT", kazao je Mulabegović, navodeći primjera radi Bugarsku, kojoj IT industrija "nosi" 10 odsto bruto domaćeg proizvoda.
BiH, takođe, kako dodaje, nedostaju veliki IT projekti u infrastrukturu i edukaciju, dok je informatička pismenost daleko ispod evropskog prosjeka. Problem, prema riječima Mulabegovića, predstavlja i to što IT projekte kao dio pomoći koje u BiH sprovode EU, UNDP, USAID i drugi strani donatori na tenderima dobijaju strane kompanije čime i taj značajni iznos završi kao promet u stranim zemljama.
Analitičari ukazuju da BiH nema stimulativnu poresku politiku za IT sektor navodeći primjer Srbije, koja na promet računarske opreme primjenjuje nižu stopu PDV-a od osam odsto, dok je kod nas ista kao i za sve ostale proizvode i iznosi 17 odsto.
"Poreska politika bi trebalo da stimulira potrošnju u IT industriju, jer je amortizacija u opremu i servise veoma velika i iznosu oko 40 odsto na godišnjem nivou. Država bi, stoga, trebalo na neki način da stimulira potrošnju u IT kroz garantne fondove i rastereti poreznu politiku prilikom reinvestiranja", naglašava Mulabegović.
Stručnjaci navode da prepreku predstavljaju i nepovoljni bankarski uslovi. Naime, oni koji apliciraju za kredit za kupovinu IT opreme u našim bankama po pravilu ne mogu tu opremu založiti kao kolateral, već isključivo nekretninu.
Za rast domaćeg tržišta informacionih tehnologija potrebno je, kao i kod drugih zemalja u tranziciji, da se uključi država sa velikim projektima jačanja informacionog društva. To su, navode stručnjaci, projekti tipa IT edukacije zaposlenih u javnoj upravi, informatizacije zdravstva, edukacionih ustanova, uspostave akademske mreže, informatizacije poreskih sistema, matičnih knjiga, katastarskih knjiga i drugih javnih servisa i usluga.
IT tržište u BiH
Godina Kretanje (%)
2012.* +0,8
2011. +5,1
2010. +0,1
2009. -23,3
2008. +9,7
2007. +13,4
2006. +5,1
2005. +17,0
*procjena