NJUJORK - Slovenija bi mogla postati šesta zemlja evrozone, nakon Grčke, Portugala, Irske, Španije i Kipra, koja će zatražiti finansijsku pomoć od Evropske unije zbog komplikacija u bankarskom sektoru, tvrde "Bloombergovi" ekonomisti.
Nedavno je Evropska komisija dala pozitivan odgovor na zahtjev za pomoć vrijednu 382,9 miliona evra najvećoj slovenačkoj banci - Novoj ljubljanskoj banci.
Evropska komisija je takođe već počela s istraživanjem djelotvornosti obnove te banke. To je druga dokapitalizacija te banke u posljednje dvije godine. Naime, Evropska komisija je već dodijelila 250 miliona evra NLB-u u martu 2011. godine.
Premijer Slovenije Janez Janša izjavio je krajem juna kako njegova zemlja rizikuje ponavljanje grčkog scenarija.
Ministar finansija Janez Šušteršič (na fotografiji), s druge strane, tvrdi da će Slovenija sve svoje probleme uspjeti da riješi sama.
"Vjerujem da možemo riješiti ovo pitanje internim finansiranjem i privatnim investitorima. Ne mislim da će biti potražnje za finansijskom pomoći izvana, ali ekonomisti mogu reći šta god žele, jer oni nemaju posljednje podatke", komentarisao je Šušteršič predviđanja analitičara.
Na sastanku ministara finansija EU 22. juna u Briselu kazao je kako bi novo traženje pomoći izvana bilo rješenje samo u krajnjoj nuždi, te da Slovenija radi sve da ga izbjegne jer bi to u sadašnjem trenutku bio loš signal.
Novoj ljubljanskoj banci, koja čini 38 odsto slovenačkog bankarskog tržišta, samo ove godine trebaće 400 do 500 miliona svježih sredstava za dokapitalizaciju prema zahtjevu evropskog regulatora kako bi postigla kapitalsku adekvatnost, a kasnije još više da bi mogla normalno poslovati i odobravati kredite privredi.
Dokapitalizacija će trebati još i drugoj najvećoj slovenačkoj banci, Novoj komercijalnoj banci Maribor i Abanka Vip banci, prenosi business.hr.
U tri posljednje godine ostvarivala je gubitke zbog velikih otpisa i rezervacija, te kredita koje je proteklih godina izdavala poduzećima što su zbog privredne krize došla u teškoće ili u stečaj.
Slovenački državni dug dosegao je 47,6 odsto BDP-a u 2011. godini, dvostruko više od onog u 2007, a do kraja 2012. mogao bi narasti i do 54,7 odsto.