Nemalo razočarenje doživjeli su komitenti jedne ovdašnje velike banke kada ih je nedavno dočekala vijest o smanjenju kamatnih stopa na depozite. Kamatne stope za oročene iznose na štednju do 5.000 KM sa oko 3,6 posto pale su na mršavih 2,5 posto.
Hoće li ova banka u jakoj konkurenciji kakva je u BiH sa ovakvim kamatama zadržati štediše teško je prognozirati, ali ako analiziramo prilike u bankarskom sektoru BiH očigledno da je smanjenje pasivnih kamata logično.
Nakon što je opasnost za depozite s početkom refleksije svjetske krize i na BiH prošla i banke uvidjele da zidanje kamata na depozite ima limit na drugoj strani, kamatama na kreditne plasmane, jasno je da slijedi kretanje u suprotnom smjeru.
S obzirom na to da je kvalitet kredita u padu, da su kreditni plasmani značajno smanjeni, da nedostaje kvalitetnih projekata, ni banke ne mogu opstati na nepovoljnim kamatnim stopama. One su duboko zagazile u drugu fazu krize, kad im nakon borbe za samo očuvanje stabilnosti sektora, slijedi bitka za vlastitu konkurentnost i borba za osvajanje klijenata.
Neće to one u ovoj krizi činiti marketinškim aktivnostima, pokretanjem novih paketa proizvoda i usluga, nego upravo promjenama u onim segmentima koji su i njihov osnovni izvor prihoda.
Kad tome dodamo otpuštanje čak 565 radnika u prošloj godini i stezanje kaiša na troškovima, vidljivo je da su banke u fazi ozbiljnog prestrojavanja. Sve ovo može donijeti i pozitivniji trend u kretanju kamatnih stopa, naravno uz opasku da na političkom i ekonomskom planu u BiH, ali i šire, ne bude poremećaja.