Iako je svijet suočen s najvećom ekonomskom krizom u zadnjih sedamdesetak godina, ona ipak neće imati neke razorne i katastrofalne posljedice, kako su mnogi u početku pretpostavljali.
Svjedoci smo, u istoriji, najvećeg "spasavanja" nacionalnih ekonomija, ali i cijele globalne ekonomije. Stotine milijardi evra ulaze na tržišta i tako vraćaju izgubljeno povjerenje u finansijski sistem. Jasno je, međutim, da se recesija svjetske privrede neće moći izbjeći, ali da neće biti tako oštra i duga kako je na početku predviđano.
Ovakav smiren ton došao je i sa sastanka koji je održan na inicijativu Nikole Špirića, na kojem su prisustvovali entitetski premijeri, državni i entitetski ministri finansija, guverner Centralne banke BiH, te direktori Agencije za osiguranje depozita BiH i entitetskih agencija za bankarstvo. Premijeri su naglasili da će se građanima koji štede u domaćim bankama garantovati polozi i veći od 15.000 KM i da će fiskalna politika u narednom periodu imati restriktivan karakter. To, prije svega, znači kontrolisanje i usklađivanje rasta javne potrošnje s rastom bruto društvenog proizvoda. Međutim, pored reagovanja na trenutne probleme, dugoročno gledano, potrebni su i snažni zahvati kod strukturnog transformisanja domaće ekonomije. Nadam se da će kod sva tri premijera postojati i volja i snaga da se omogući razvoj stvaralačkog društva i inovativne privrede. Jedino na taj način možemo biti sigurniji od ovakvih šokova koji nam dolaze iz svijeta.