Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da namjerava iskoristiti venecuelanske naftne rezerve nakon hapšenja predsjednika Nikolasa Madura, te je najavio da će Sjedinjene Američke Države „upravljati“ zemljom do „sigurnog“ prenosa vlasti.
Tramp želi podstaći američke naftne kompanije da ulože milijarde dolara u tu južnoameričku zemlju, koja raspolaže najvećim rezervama sirove nafte na svijetu, kako bi se aktivirali trenutno uglavnom neiskorišteni resursi, piše BBC.
Rekao je da će američke kompanije obnoviti „teško oštećenu“ venecuelansku naftnu infrastrukturu i „početi zarađivati novac za zemlju“. Stručnjaci upozoravaju da bi sprovođenje takvog plana bilo izuzetno zahtjevno, navodeći da bi moglo koštati milijarde dolara, te da bi za znatan porast proizvodnje nafte bilo potrebno i do deset godina. Otvara se pitanje može li SAD zaista preuzeti kontrolu nad venecuelanskim naftnim rezervama, te hoće li Trampov plan uspjeti.
Najveće naftne rezerve na svijetu
Venecuela raspolaže s procijenjenih 303 milijarde barela dokazanih naftnih rezervi, što je najviše na svijetu. Međutim, količina nafte koju zemlja danas proizvodi zanemarljiva je u odnosu na taj potencijal. Proizvodnja je snažno pala od ranih 2000-ih, nakon što su bivši predsjednik Hugo Čavez, a potom i administracija Nikolasa Madura, pooštrili kontrolu nad državnom naftnom kompanijom PDVSA, što je dovelo do odlaska velikog broja iskusnih stručnjaka.
Iako su pojedine zapadne naftne kompanije, uključujući američki Chevron, i dalje prisutne u Venecueli, njihove operacije su znatno smanjene nakon što su Sjedinjene Američke Države proširile sankcije i ograničile izvoz nafte, nastojeći smanjiti Maduov pristup ključnom izvoru prihoda. Sankcije, koje su SAD prvi put uvele 2015. godine za mandata predsjednika Baraka Obame zbog navodnih kršenja ljudskih prava, dodatno su ograničile pristup ulaganjima i potrebnoj opremi. „Pravi izazov s kojim se suočavaju jeste infrastruktura“, rekao je Kalum Makferson, voditelj odjeljenja za robu u investicionoj kući Investec.
Proizvodnja drastično pala
Prema najnovijem izvještaju Međunarodne energetske agencije o tržištu nafte, Venecuela je u novembru proizvodila oko 860.000 barela dnevno. To je tek trećina proizvodnje od prije deset godina i manje od jedan odsto svjetske potrošnje nafte.
Venecuelanske rezerve uglavnom se sastoje od takozvane „teške, kisele“ nafte, koja je složenija za preradu, ali se koristi za proizvodnju dizela i asfalta. Sjedinjene Američke Države uglavnom proizvode „laku, slatku“ naftu, namijenjenu proizvodnji benzina. Uoči protesta i hapšenja Madura, SAD su zaplijenile dva naftna tankera uz obalu Venecuele, te naredile blokadu sankcionisanih tankera koji ulaze u zemlju i izlaze iz nje.
Pravne i političke prepreke
Homajun Falakšahi, viši analitičar za robu na podatkovnoj platformi Kpler, upozorio je da su ključne prepreke za kompanije koje žele iskoristiti venecuelanske rezerve pravne i političke prirode. U izjavi za BBC rekao je da bi kompanije koje planiraju bušenje u Venecueli morale postići sporazum s vladom, što neće biti moguće dok na vlast ne stupi Maduov nasljednik.
Dodao je da bi u tom slučaju kompanije preuzele rizik ulaganja milijardi dolara, zavisno o stabilnosti buduće venecuelanske vlasti. „Čak i ako se politička situacija stabilizuje, riječ je o procesu koji traje mjesecima“, rekao je Falakšahi, dodajući da će kompanije morati potpisati ugovore s novom vladom nakon njenog formiranja prije nego što započnu s većim ulaganjima u infrastrukturu.
Potrebna ogromna ulaganja
Analitičari upozoravaju da bi za obnovu nekadašnjih nivoa proizvodnje bilo potrebno nekoliko desetina milijardi dolara, te potencijalno cijela decenija. Neil Širing, glavni ekonomista grupe Capital Economics, ocijenio je da bi Trampovi planovi imali ograničen učinak na globalno snabdijevanje naftom, a time i na cijene.
„Postoji veliki broj prepreka koje treba savladati, a vremenski okvir za realizaciju toliko je dug“ da bi cijene nafte 2026. godine, prema njegovoj procjeni, vjerovatno ostale gotovo nepromijenjene. Širing je rekao da kompanije neće ulagati dok u Venecueli ne bude uspostavljena stabilna vlada, te da projekti neće davati rezultate „još mnogo, mnogo godina“.
„Problem su decenije nedovoljnih ulaganja i lošeg upravljanja, a sama ekstrakcija je izuzetno skupa“, rekao je. Dodao je da bi Venecuela, čak i kada bi se vratila na nivo proizvodnje od oko tri miliona barela dnevno, i dalje bila izvan deset najvećih svjetskih proizvođača. Širing je takođe upozorio na visoku proizvodnju unutar saveza OPEC+, istaknuvši da svijet trenutno „ne pati od nestašice nafte“.
Naftne kompanije i dalje oprezne
Bivši glavni izvršni direktor BP-a lord Džon Braun izjavio je za BBC da je obnova venecuelanske naftne industrije „projekt izrazito dugoročne prirode“. „Ljudi često potcjenjuju vrijeme potrebno za takve poduhvate. Organizacija resursa, materijala, a posebno ljudi zahtijeva izuzetno mnogo vremena“, rekao je. Dodao je da bi, iako je moguć „brz oporavak“ dijela proizvodnje, tokom reorganizacije industrije proizvodnja mogla i dodatno pasti.
Chevron je jedina američka naftna kompanija koja i dalje posluje u Venecueli, nakon što je 2022. godine dobila posebno odobrenje administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena za rad uprkos sankcijama. Kompanija, koja trenutno čini oko petine ukupne venecuelanske proizvodnje, saopštila je da joj je prioritet bezbjednost zaposlenih, te da posluje „u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima“.
Ostale velike naftne kompanije zasad se nisu javno očitovale o svojim planovima, a jedino je Chevron komentarisao situaciju. Falakšahi je rekao da će čelnici naftnih kompanija interno razmatrati hoće li iskoristiti tu priliku. „Odluka o ulasku na neko tržište zavisi od dva ključna faktora – političke situacije i dostupnih resursa“, rekao je. Falakšahi smatra da je, uprkos političkim rizicima, „potencijalna nagrada prevelika da bi se ignorisala“. Lord Braun se slaže – za naftne kompanije, prisustvo na novim tržištima previše je važno da bi se propustilo. „Ako vodite kompaniju, htjeli biste ući što prije“, kaže on, prenosi Poslovni.hr.