Pad vanjskotrgovinskog deficita BiH u januaru ove godine ne znači suštinski ništa, jer se smanjuje uvoz, ali i izvoz.
Manja je potrošnja, manji su prihodi po osnovu poreza na potrošnju. Imaćemo period stagnacije, zaustaviće se pad, ali nema značajnijeg rasta. Mi bi trebalo da povećamo izvoz, ali je slaba konkurentnost naše privrede. Nema značajnijih promjena u suštinskim sektorima, već bilježimo pad industrijske proizvodnje. Rijetke su kompanije koje su zadržale isti nivo proizvodnje, kao što su energetika i rudarstvo. Dakle, ovo je period stagnacije, a tako je i u okruženju. I u ovoj godini neće biti bitnijih promjena. Nema ekonomskih politika koje bi eventualno mogle u BiH da promijene stanje, niti mjera u fiskalnom, bankarskom i sektoru cijena.
Već imamo više od 500.000 nezaposlenih u BiH, niske su stope rasta društvenog proizvoda, jak je socijalni sektor, a dosta bruto društevnog proizvoda ide za administaciju. Sa druge strane, zabilježen je i pad deviznih rezervi. Znači da je manje novca u opticaju, manja je likvidnost, kao i produkcija, pada zaposlenost, vraćaju se radnici sa rada u inostranstvu, a građevinarstvo je mrtvo. Sve države pokušavaju da potaknu bitne sektore da se održe. Kod nas ne postoji instrumentarij mjera niti državne niti entitetskih vlada koje se više bave budžetima. Jedina šansa nam je da, kada prođemo stendbaj aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, uđemo u investiconi ciklus i potaknemo ulaganja koja nam trebaju u putnoj komunikaciji, ruralnom sektoru i poljoprivredi.