Američki ekonomista Majkl Hadson (Michael Hudson) iznio je sumornu prognozu prema kojoj bi rast cijena nafte i energije mogao da izazove svjetsku ekonomsku depresiju do kraja ove godine.
Hadson smatra da bi energetski šok mogao pokrenuti lanac problema – od pada potrošnje i teškoća kompanija u otplati dugova do novih finansijskih potresa i jačanja nastojanja pojedinih zemalja da smanje zavisnost od dolara.
Svoje prognoze iznio je u razgovoru s Lenom Petrovom u emisiji "World Affairs in Context", objavljenom 15. septembra.
Zašto Hadson očekuje depresiju do kraja godine?
Hadson smatra da će rast cijena nafte i energenata posebno snažno pogoditi prezadužene kompanije i domaćinstva.
Prema njegovom scenariju, posljedice bi mogle postati naročito vidljive u novembru i decembru, kada će američka domaćinstva morati da izdvajaju više novca za gorivo, električnu energiju i hranu.
To bi im ostavilo manje novca za druge proizvode i usluge, što bi, prema Hadsonu, smanjilo prihode kompanija i moglo da izazove probleme s otplatom njihovih dugova.
Govoreći o ekonomskim i finansijskim razgovorima održanim prethodnih sedmica, Hadson je rekao da se razmatra kako odgovoriti na "svjetsku depresiju" za koju očekuje da će biti izazvana rastom cijena nafte do kraja godine.
Posebno upozorava na kompanije koje imaju velike dugove, jer bi istovremeni pad prihoda i rast troškova mogao povećati broj onih koje više nisu u stanju da uredno servisiraju svoje obaveze.
Da li je nafta zaista toliko skupa?
Energetsko tržište posljednjih sedmica zaista prolazi kroz velike poremećaje, ali trenutni podaci ne potvrđuju sve Hadsonove tvrdnje.
Cijena brent nafte danas, 23. septembra, kretala se oko 100 dolara po barelu, nakon što je prethodnog dana pala na 97,36 dolara, najniži nivo od 8. septembra. Istovremeno su marže evropskog dizela dostigle rekordne vrijednosti zbog problema sa snabdijevanjem.
Hadson, međutim, tvrdi da cijene na finansijskim tržištima ne pokazuju stvarni trošak fizičke nafte.
"Tržište plaća oko 160 dolara po barelu", rekao je Hadson, tvrdeći da je cijena dizela još viša.
Za tu procjenu u razgovoru nije ponudio podatke o konkretnom tržištu ili vrsti nafte na koju se cifra od 160 dolara odnosi, pa je treba posmatrati kao njegovu procjenu, a ne trenutnu referentnu cijenu nafte.
Zašto je dizel postao posebno važan?
Iako je sirova nafta posljednjih dana pojeftinila, situacija s dizelom pokazuje zašto zabrinutost zbog energetskog šoka nije bez osnova.
Prema podacima Reutersa od 23. septembra, premija evropskog dizela s niskim sadržajem sumpora u odnosu na brent dostigla je rekordnih oko 95 dolara po barelu.
Cijene dizela u SAD takođe su posljednjih sedmica dostizale veoma visoke nivoe, dok su problemi sa snabdijevanjem na Bliskom istoku povećali evropsku zavisnost od uvoza dizela i avionskog goriva iz SAD.
Hadson smatra da će upravo rast troškova goriva postepeno prelaziti i na druge dijelove ekonomije, prije svega transport i cijene hrane.
Da li i drugi ekonomisti očekuju svjetsku depresiju?
Za sada takva prognoza nije osnovni scenario vodećih međunarodnih ekonomskih institucija.
Hadsonova procjena znatno je pesimističnija od njihovih aktuelnih očekivanja.
Ujedinjene nacije su 22. septembra procijenile da će svjetska ekonomija ove godine porasti za 2,6 odsto, a 2027. za 2,9 odsto. UN upozorava da je energetski šok ponovo povećao inflatorne pritiske i da postoje značajni rizici, ali navodi da je ozbiljan globalni pad privredne aktivnosti zasad izbjegnut.
S&P Global takođe upozorava na rast cijena energije i povećane rizike, ali navodi da globalni ekonomski pokazatelji zasad ostaju relativno otporni. Njihov osnovni scenario predviđa da bi cijena brenta krajem 2026. mogla biti oko 89 dolara po barelu.
Drugim riječima, mogućnost ozbiljnog ekonomskog udara postoji, ali svjetska depresija do kraja godine trenutno nije osnovni scenario vodećih međunarodnih ekonomskih institucija.
Šta bi rast cijena značio za zadužene zemlje?
Hadson smatra da bi posebno teške posljedice mogle da osjete siromašnije i visoko zadužene zemlje koje uvoze energiju i hranu.
Ako cijene uvoza snažno porastu, tvrdi on, tim državama ostaje manje novca za otplatu dugova denominovanih u dolarima.
Prema njegovom scenariju, neke zemlje mogle bi biti primorane da biraju između servisiranja spoljnog duga i zaštite sopstvene ekonomije.
Hadson vjeruje da bi takav razvoj događaja dodatno ubrzao približavanje pojedinih zemalja Kini, Rusiji i Iranu i podstakao razvoj alternativnih sistema međunarodnog plaćanja.
Da li bi dolar mogao izgubiti sadašnju ulogu?
Hadson već godinama zastupa tezu o postepenom udaljavanju dijela svjetske ekonomije od dolara.
Ipak, ne očekuje da će BRICS jednostavno napraviti novu zajedničku valutu koja bi zamijenila američki dolar.
Umjesto toga, predviđa razvoj sistema preko kojeg bi centralne banke i državni trezori međusobno evidentirali dugove i potraživanja, dok bi se konačna poravnanja mogla obavljati u nacionalnim valutama.
Prema njegovom mišljenju, Kina, Rusija i Iran mogli bi imati posebno važnu ulogu u takvom sistemu zbog kineskog kapitala i energetskih resursa Rusije i Irana.
Koliko se Hadsonova prognoza razlikuje od drugih?
Trenutna situacija pokazuje dva različita trenda.
S jedne strane, cijene energije i poremećaji u snabdijevanju predstavljaju ozbiljan rizik za privredu, a skuplje gorivo ponovo povećava inflatorne pritiske.
S druge strane, cijena sirove nafte posljednjih dana je pala, a međunarodne institucije i dalje očekuju rast svjetske ekonomije, iako sporiji i uz povećane rizike.
Zato će razvoj cijena nafte, inflacije, potrošnje i zaduženosti kompanija tokom narednih mjeseci pokazati da li će energetski šok ostati prepreka ekonomskom rastu ili će se približiti znatno pesimističnijem scenariju kakav predviđa Hadson.
Ko je Majkl Hadson i koliko je relevantan?
Majkl Hadson je američki ekonomista i profesor emeritus ekonomije na Univerzitetu Misuri u Kanzas Sitiju, koji se decenijama bavi pitanjima duga, finansijskih tržišta i međunarodnog monetarnog sistema.
Tokom karijere radio je i kao ekonomski analitičar na Wall Streetu, a autor je više knjiga o dugu, finansijama i ulozi banaka u ekonomiji. Posebno je poznat po kritikama američke finansijske politike, Međunarodnog monetarnog fonda i dominantne uloge dolara u svjetskom finansijskom sistemu.
Hadson pripada heterodoksnoj ekonomskoj struji, odnosno njegovi stavovi često odstupaju od dominantnih ekonomskih škola i procjena velikih međunarodnih institucija. Zbog toga njegovu prognozu o mogućoj svjetskoj depresiji do kraja godine ne treba posmatrati kao konsenzus ekonomista.
Njegove procjene, međutim, privlače pažnju zbog dugogodišnjeg bavljenja dugom, međunarodnim finansijama i posljedicama ekonomskih i energetskih kriza, upravo oblastima na kojima zasniva i svoju sadašnju prognozu.