DABLIN – Vještačka inteligencija mogla bi da poveća evropsku produktivnost za oko jedan odsto tokom pet godina, ali nosi rizik od povećanja nejednakosti, opterećenja elektroenergetskih mreža i veće zavisnosti od strane tehnologije, ukoliko vlade ne prodube ekonomsku integraciju, navodi se u dokumentu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) namijenjenog ministrima Evropske unije, prenosi Rojters.
Šta predviđa MMF:
- AI bi mogla povećati evropsku produktivnost.
- Oko 60 odsto radnika izloženo je uticaju AI.
- Automatizacija može ugroziti dio radnih mjesta.
- Centri podataka povećavaju potrošnju struje.
- Evropa zavisi od tehnologije SAD i Kine.
U pratećem dokumentu, pripremljenom za neformalni sastanak ministara finansija EU u Dablinu 18. i 19. septembra, navodi se da će koristi i troškovi vještačke inteligencije vjerovatno biti neravnomjerno raspoređeni među zemljama, regionima i radnicima.
Takođe se ističe da bi dovršenje jedinstvenog tržišta EU pomoglo da se primjena AI i njene prednosti ravnomjernije prošire na blok od 27 zemalja.
Dokument MMF-a istovremeno odražava zabrinutost koju su izrazili bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i Evropska komisija, a koja se tiče toga da fragmentisana tržišta kapitala, rada i energije u Evropi koče investicije i inovacije.
Oko 60 odsto radnika izloženo uticaju AI
MMF procjenjuje da je oko 60 posto radnika u razvijenim evropskim ekonomijama zaposleno na poslovima koji su u velikoj mjeri izloženi uticaju vještačke inteligencije.
Možda vas zanima i ovo:
Svjetska banka otkrila gdje AI najviše prijeti poslovima: Razlika je trostruka
Devet razloga zašto vam vještačka inteligencija (još) neće uzeti posao
Kako se navodi u dokumentu, dok bi neki mogli da postanu produktivniji zahvaljujući alatima AI, drugi bi mogli da se suoče sa gubitkom posla usljed automatizacije rutinskih zadataka, posebno na poslovima gdje je vjerovatnije da će vještačka inteligencija zamijeniti radnu snagu nego je dopuniti.
AI povećava potrošnju električne energije
U dokumentu MMF-a se navodi i da evropski centri podataka već troše oko tri odsto električne energije na kontinentu i da će potražnja naglo rasti kako se upotreba vještačke inteligencije bude širila.
Veliki tehnološki centri kao što su Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dablin spadaju u najugroženija područja, pri čemu klasteri centara podataka već vrše pritisak na lokalne elektroenergetske mreže.
Kako bi se to riješilo, EU bi trebalo da ulaže u prekograničnu mrežnu infrastrukturu i produbi integraciju evropskog tržišta energije, ukazuje MMF, prenosi Tanjug.
Evropa zavisna od tehnologije iz SAD i Kine
Dokument takođe upozorava da Evropi prijeti rizik od stvaranja još jedne strateške zavisnosti, budući da SAD i Kina dominiraju u razvoju modela vještačke inteligencije.
U dokumentu se takođe navodi da će Evropi biti potrebna značajna ulaganja u sopstvenu industriju AI kako bi se izbjeglo oslanjanje na stranu tehnologiju. Takođe se ističe da će koristi od vještačke inteligencije vjerovatno biti neravnomjerno raspoređene kako između zemalja EU, tako i unutar njih.
Očekuje se da će pri tom razvijenije ekonomije imati nesrazmjerno velike koristi jer su bolje pripremljene za ovu tehnologiju i više izložene njenom uticaju, prenio je Rojters.