BANJALUKA - Pad privredne aktivnosti, platežne moći stanovništva i manipulacije s povratom PDV-a osnovni su uzroci smanjenja javnih prihoda, ocjenjuju ekonomski stručnjaci komentarišući silazne trendove u naplati Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Nominalno posmatrano, u okviru prihoda od indirektnih poreza u prva četiri mjeseca najveći pad u naplati zabilježen je kod neto PDV-a (26,6 miliona KM) i akciza (21 milion KM), dok je povećanje iznosa isplate povrata za čak 54,3 miliona KM ukupnu naplatu poreza umanjilo za 43,2 miliona KM.
Veličinu pada naplate u prva četiri mjeseca 2013. pokazuje komparacija s prethodnim godinama. U odnosu na pretkriznu 2008, naplaćeno je čak 90 miliona KM manje, a u odnosu na 2011. godinu 32 miliona KM manje.
"Premda se nakon usklađivanja prihoda može očekivati određeno poboljšanje, ipak je negativni trend zabrinjavajući, s obzirom na to da je PDV dominantna vrsta indirektnih poreza", ukazuje su u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO BiH.
Stopa izdvajanja iz bruto PDV-a za isplatu povrata u prvom kvartalu 2013. iznosila je 26,7 odsto, s tim da je u februaru stopa iznosila 28 odsto, a u martu 27 odsto.
"Posmatrajući stope povrata u prethodnim godinama, može se zaključiti da je došlo do naglog pogoršanja trendova. Poređenje isplate povrata PDV-a u prvom kvartalu prethodnih godina ukazuje na rast povrata obveznicima i međunarodnim projektima", ističe se i biltenu.
Nominalno u prvom kvartalu 2013. isplaćen je najviši iznos povrata od 2008. i u odnosu na prošlu godinu rast povrata iznosi 18,2 odsto. Enorman rast povrata u prvom kvartalu odnosi se na povrate međunarodnim projektima, 62,7 odsto.
Iz UIO su ovom prilikom ukazali da očito postoje neopravdani zahtjevi za povrat PDV-a, a još krajem prošle godine otkrili su da je određen broj kompanija nakon povrata poreza gasio poslovanje, zbog čega su najavili utvrđivanje postojanja krivične odgovornosti.
Stručnjaci kažu da je u tom segmentu očito zakazao sistem kontrole. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da nije bilo realno očekivati da će dolaziti do rasta PDV-a u ambijentu pada privredne aktivnosti i smanjenja potrošnje. On je rekao da je oduvijek postojalo nastojanje firme da prikriju prihode ili ostvare nezakonit povrat, ali da ti slučajevi moraju biti predmet kontrola da stručnih službi.
"Povrat PDV-a je uvijek i striktno bio u sprezi s carinjenjem robe na granici, ali se u ovim situacijama otvara pitanje koliko je taj sistem šupalj i koliko dobre softvere posjeduju kontrolne institucije", rekao je Pavlović.
Izudin Kešetović, profesor ekonomije na fakultetima u Tuzli i Banjaluci, takođe smatra da je postavka sistema oporezivanja i njegove kontrole očito nakaradno postavljena ukazujući da je PDV sveporeski tok, koji je moguće pratiti posredstvom faktura.
"Takav vid kontole očito ne funkcioniše u BiH, jer carinska administracija ne radi dobro svoj dio posla. Ukoliko je prisutan visok iznos povrata PDV-a, neophodno je uspostaviti bolji sistem kontole", rekao je Kešetović.
Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, nedavno je, komentarišući negativne trendove u naplati indirektnih poreza, rekao da svi u BiH, a posebno Uprava za indirektno oporezivanje, zajedno moraju raditi da bi se ispravila negativna tendencija naplate prihoda. Tegeltija je, takođe, kazao da postoje neki neopravdani zahtjevi za vraćanje PDV-a, ali da UIO to pokušava staviti pod kontrolu.
Neizdrživ pritisak na privredu
Ekonomisti su se složili u ocjeni da vlasti u želji da što lakše napune budžete stvaraju prevelik pritisak na privredu, te ne vode računa o budućim izvorima naplate poreza.
"Kada je Vlada RS donijela odluku o ukidanju neoporezivog dijela plate, a s ciljem što lakšeg punjenja budžeta, nisu razmišljali o tome da se radi o trenutnom punjenju, te da će zbog ovakvih mjera ljudi ostajati bez posla, što znači manji priliv poreza", rekao je Zoran Pavlović.
Izudin Kešetović je, pak, naglasio da je poreski sistem BiH veliki broj ljudi otjerao u neformalnu sivu zonu.
"Mi smo država koja podstiče ljude da uđu u nelegalne poslove. Umjesto da stimulišemo obveznike koji redovno plaćaju obaveze, mi ih kažnjavamo", rekao je Kešetović. On je ukazao da se na Zapadu patriotizam mjeri iznosom plaćenog poreza, što je omogućio sistem koji privileguje građane koji redovno izmiruju svoje obaveze.