BEOGRAD - Inicijativa da neisplaćivanje zarada radnicima duže od tri mjeseca ubuduće bude tretirano kao krivično djelo, zabrinula je oko 60.000 privrednika u Srbiji.
Naime, najmanje toliko je poslodavaca u Srbiji koji plate isplaćuju sa više od 90 dana zakašnjenja.
Konačni predlog Socijalno-ekonomskog saveta za izmjenu Krivičnog zakonika biće formulisan sljedeće nedjelje, poslije čega će biti proslijeđen Vladi.
Prema podacima Unije poslodavaca Srbije, tek svaka peta firma u državi redovno namiruje svoje obaveze prema radnicima. Zbog toga je Socijalno-ekonomski savet posegao za rješenjem koje se primjenjuje u Evropi - krivičnom odgovornosti poslodavaca.
Veoma je loše da se Krivični zakonik menja i dopunjava prema dnevnim potrebama - stav je beogradskog advokata Milana Vujina. On kaže da je odnos između poslodavca i zaposlenog čist ugovorni odnos i da mu nije mjesto na terenu krivičnog prava. "Ukoliko bude doneta takva odredba, na sudu će se dokazivati da je poslodavac namerno hteo da ošteti radnika. To će u praksi biti svedeno samo na formalno dokazivanje, od koga neće biti velike koristi. Ovakvi problemi, kako je i sada predviđeno, najefikasnije se rešavaju tužbama", kaže Vujin.
Gotovo svi članovi Saveta složno kažu da je riječ samo o prijedlogu, koji će biti ”brušen” kroz javnu raspravu, ali i da će se pod udarom ovog propisa naći samo najbahatiji poslodavci.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović smatra da bi Vlada trebalo da prihvati ovaj prijedlog i da dokaže da je socijalno odgovorna. "Sebi smo dali slobodu da procenimo da radnik može tri meseca da izdrži bez plate, ali i to je dug period", kaže Orbović.
Ova sankcija odnosila bi se na srazmjerno malu grupu neodgovornih poslodavaca. Njih je, prema gruboj računici, oko desetak posto.
Uskraćivanje zarade može da se tretira kao krivično djelo, ali samo ukoliko privrednik namjerno ošteti radnike, tvrdog je stava Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca. On ističe da ova mjera ne bi važila samo za privatne preduzetnike već i za preduzeća kojima gazduje država.
"Da bismo dobili pozitivne rezultate trebalo bi prethodno rešiti lanac nelikvidnosti i dugovanja u privredi", objašnjava Atanacković.
On navodi da je "u njemu najkrupnija karika upravo država, čija su dugovanja trenutno veća od milijardu evra. Poslodavac koji nije isplatio zaposlene zato što mu država i drugi subjekti duguju novac neće biti pozivan na odgovornost".
Ideju o krivičnoj odgovornosti bahatih gazda podržava i Ranka Savić iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, ali i napominje da je u sadašnjim uslovima ona - neprimjenjiva. Po njenim riječima, ovakvoj mjeri trebalo bi da prethodi niz sistemskih rješenja.
"Zašto čekati tri meseca, kada se u Evropi pali alarm ako poslodavac sa uplatom plate i doprinosa zakasni svega nedelju dana", pita se Savićeva i dodaje da država uz to mora da isplati svoje dugove, ali i da rastereti privredu, jer jedino tako bi radnici mogli da od ove mjere imaju koristi.