Analize

Pratite nas na Google news

Sve više Nijemaca je siromašno

Sve više Nijemaca je siromašno
Foto: N.N. | Sve više Nijemaca je siromašno
N.N.

Mnogi Nijemci moraju da svaki evro okrenu dva puta kako bi mogli da od svoje plate žive do kraja mjeseca. Naučnici su upravo još jednom utvrdili da se nejednakost između bogatih i siromašnih povećala.

Siromaštvo je komplikovana stvar. Koliko je problem težak - to zavisi od toga s kim razgovarate. Treba li o siromaštvu pitati one koji dijele hranu siromašnima i govore da raste potražnja za besplatnim namirnicama? Treba li pitati ministra privrede Petera Altmajera (CDU) koji najavljuje privredni rast? Ili se treba obratiti sindikatima koji se zalažu za pravednije plate? Svako  bi situaciju opisao drugačijim riječima. I đaci-prvaci, čiji roditelji ne mogu da plate skupe đačke torbe ili mobilni telefon za svoje dijete, mogli bi da kažu ponešto. I oni koji možda imaju novca za bioskop, jednom do dvaput mjesečno.

Jer za Njemačkoj 2019. važi: „Sve više ljudi je pogođeno siromaštvom". To proizilazi iz najnovijeg izvještaja instituta WSI fondacije Hans Bekler. Jedan od glavnih problema je da se jaz između dobrostojećih i onih koj imaju mala primanja - drastično povećao. „Sve više novca se koncentriše u rukama bogatih", piše u studiji. S druge strane broj domaćinstava koja raspolažu sa manje od 60 odsto od prosječne plate i prema važećoj definiciji spadaju u siromašne se između 2010. i 2016. sa 14,2 povećao na 16,7 odsto.

Porodicama, koje žive ispod granice siromaštva, je sve gore. Suma koja je potrebna da bi se takvom domaćinstvu omogućilo da se vrati u normalan život je sve veća. Godine 2005. je ona iznosila 2.873 evra godišnje, a 2016. već 3.452 evra – to je povećanje od gotovo 30 procenata. „Sve više ljudi gubi korak sa vremenom", kaže za DW Dorotea Španagel iz WSI.

Ova sociološkinja se već 15 godina bavi ovom tematikom i kaže da je sve više onih koji gube priključak u trci za zaradom.

Za nju su najgore "dvije pojave". Prvo, i pored dobre konjunkture i pored dobre situacije na tržištu rada nam ne uspijeva da smanjimo nejednakost". Drugo, „jasno je šta bi trebalo da se desi – a i pored toga se ne dešava ništa."

Ima razloga za zabrinutost

Kada je riječ o zahtjevima koji proizilaze iz studije, u njih spadaju: jačanje radnih ugovora, povećanje minimalnog dohotka, jače oporezivanje visokih zarada i plata i povećanje socijalne pomoći. Takve političke ciljeve trenutno ne postavlja vladajuća koalicija CDU i SPD. Zato je za sredinu oktobra Savez njemačkih sindikata zajedno sa fondacijom „Hans Bekler" zakazao „konferenciju o pravednoj raspodjeli" u Berlinu. Na nju je pozvan i predsjednik stranke Zelenih Robert Habek. Biće zanimljivo vidjeti kako će se postaviti taj političar koji je za mnoge jedna od najvećih uzdanica sa aktuelne njemačke političke scene.

Dorotea Španagel zna da mnogi tvrde kako se negativan razvoj u pogledu siromaštva u Njemačkoj usporio. Ali, ona smatra da nema razloga da se prestane sa borbom: „Aktuelni podaci pokazuju da griješe svi oni političari i ekonomisti koji tvrde da nema razloga za zabrinutost".

Jedna nedavno objavljena studija Njemačkog instituta za privredna istraživanja pokazala je i da je imovina u Nijemaca vrlo nejednako raspodijeljena. Najbogatijih 10 odsto stanovništva drži u svojim rukama više od polovine cjelokupnog bogatstva (56 odsto). U rukama druge polovine se nalazi samo 1,3 procenta imovine. No, taj odnos je bio takav i prije deset godina, zaključuje se u studiji Instituta.

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije