GETEBORG - Švedska se naširoko smatra ponosnim, stabilnim i prosperitetnim društvom s velikodušnim sistemom socijalne njege, ali u stvarnosti, prema stručnjacima, ova nordijska zemlja sada ima jednu od najgorih privreda u Evropi.
Znakovi siromaštva rastu usred najvišeg nivoa inflacije koju je zemlja zabilježila u više od 30 godina, jer je porasla na 12 odsto, prema službenoj statistici objavljenoj prošlog mjeseca.
Kućanstva s niskim primanjima teško su pogođena rastućim računima i povećanjem cijena hrane koje su skočile za "40 odsto u posljednje dvije godine".
Visoko zadužena srednja klasa u zemlji bori se s troškovima života i naglo rastućim hipotekarnim kreditima.
U međuvremenu, broj beskućnika koji čekaju u redu za hranu u glavnom gradu Stokholmu raste iz dana u dan, upozorile su lokalne dobrotvorne organizacije.
"Dakle, mi zapravo imamo siromaštvo u Švedskoj na način kakvog prije nismo vidjeli", rekla je za "Anadoliju" Anika Aleksius, ekonomistkinja sa Univerziteta u Stokholmu.
Prema njenim riječima, Šveđani se bore da osiguraju hranu za svoju djecu, što ukazuje na siromaštvo u "znatnim slojevima stanovništva".
Mnogi su ljudi prisiljeni obratiti se prodavnicama sa sniženom cijenom hrane jer sebi više ne mogu priuštiti kupovinu u običnim supermarketima.
Prema podacima Crvenog krsta, oko jedno od osam domaćinstava s niskim primanjima s jednim roditeljem bori se da prehrani svoju djecu i gladuje.
Ali njeni zvaničnici takođe kažu da više nisu samo oni koji su najugroženiji ti koji trebaju pomoć oko životnih troškova jer se Šveđani iz svih sfera života bore, uključujući porodice sa srednjim primanjima s djecom i starije osobe, prema lokalnim medijima.
Mariane Orberg, 73-godišnja bivši advokat, dva puta sedmično odlazi u prodavnicu Crvenog krsta kako bi tamo kupila hranu po sniženim cijenama.
"Organizacije poput Crvenog krsta, ali i prehrambeni lanci prodaju robu s rokom trajanja jeftinije na posebnim mjestima u određeno vrijeme. Mislim da je to dobar način da novac traje duže", rekla je Orberg za "Anadoliju".
Napomenula je da su ljudi promijenili svoje prehrambene navike kako bi se nosili s problemom.
"Kuham s jeftinijim namirnicama. Rjeđe jedem u restoranima, rjeđe idem u bioskop i pozorište i manje putujem", dodala je Orbergova.
Uprkos tome što nije među "najgorima", njena penzija jednostavno nije dovoljna da pokrije troškove života.
"Imam dvije kuće - stan za iznajmljivanje i kuću za odmor - a zbog povećanih troškova života moja penzija nije dovoljna”, rekla je, dodavši da svoju ušteđevinu mora trošiti kako bi zadovoljila svoje potrebe.
Prvi val inflacije bile su samo cijene energije i "neke uvozne cijene", ali sada je pogođena "cijela privreda", rekla je Aleksiusova.
Pogođen recesijom
Ekonomista predviđa da nordijska zemlja prolazi kroz pad koji će u biti dovesti do recesije.
Sve veći računi za struju i sve veći troškovi hrane uzimaju svoj danak u Švedskoj kao i u ostatku svijeta.
Međutim, zemlja je lošija od drugih zbog "oslabljenog plivajućeg kursa".
Većina hrane u Švedskoj se uvozi, stoga je slab kurs uzrokovao vrtoglavi skok cijena.
Švedska valuta, kruna, slabija je nego što je ikad bila u odnosu na evro, a povećanje kamata ostavilo je mnoge porodice nesposobnima za otplatu velikih hipotekarnih kredita, rekla je Aleksius.
S krizom u Ukrajini i povećanjem cijena energije, postoje "šokovi u ponudi" koji podstiču inflaciju u Švedskoj i na međunarodnom nivou, rekla je.
Ali, prema najnovijoj prognozi Evropske komisije, očekuje se da će zemlja biti jedina članica EU-a koja će ući u recesiju 2023. godine.
Aleksius je sugerisala da će Švedska doživjeti recesiju ranije nego druge evropske zemlje, ali će ostale države EU doživjeti "situaciju koja se pogoršava".
Nejednakost u porastu
Švedska se dugo smatrala socijalističkom državom koja je poznata po svom velikodušnom sistemu socijalne njege, ali sada je gotovo 15 odsto Šveđana u opasnosti od siromaštva, prema podacima Švedske statistike.
Aleksius je istakla da visoki nivoi inflacije pridonose "velikom porastu nejednakosti".
U proteklih 30 godina sistem socijalne njege stalno se smanjivao, što je uzrokovalo značajno povećanje jaza u bogatstvu između bogatih i siromašnih.
U posljednje dvije godine, rang Švedske u smislu nejednakosti pao je za 10 mjesta s 10. na 20., prema Oksfamovom Indeksu predanosti smanjenju nejednakosti (CRI) za 2022. godinu.
Godine 2017. Švedska je bila najbolje rangirana u svijetu u borbi protiv ekonomske nejednakosti, ali od tada je u svakom izvještaju Oksfama rangirana sve niže.
Oksfam je upozorio da jaz između bogatih i siromašnih i dalje raste u toj skandinavskoj zemlji i da je Švedska zemlja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) "gdje je ekonomska nejednakost najviše porasla u posljednjim decenijama", prenosi "Anadolija".