Branša mljekarstva se među prvima našla na udaru hrvatskih vlasti, a kontramjere koje su uslijedile su se u našem slučaju pokazla kao veoma efikasne, ali sasvim sigurno ne mogu biti metod za istinsko rješavanje problema.
Naša iskustva su pokazala da na blokadu treba odgovoriti blokadom, jer da nije bilo brze reakcije vlasti BiH u vidu trodnevnog prekida spoljnotrgovinske razmjene mi bismo pretrpjeli još veće posljedice i naši proizvodi bi u potpunosti nestali sa polica hrvatskih marketa na koje bi se kasnije bilo veoma teško vratiti.
U načelu uvijek sam protiv bilo kakvih barijera s bilo čije strane. Ovaj stav bi trebalo da bude polazna osnova u vezi s kojom ne bi trebalo da bude dileme, međutim, praksa negira ovakvu postavku stvari. Ukoliko situaciju u trgovini s Hrvatskom posmatramo ovom pomalo prizemnom logikom, jasno je da se sila pokazala kao najbrži način rješavanja problema.
Hrvatske vlasti su napravile takvu medijsku sliku u kojoj su svoje farmere ubijedili da se najveći dio problema koji ih je zadesio nalazi sa druge strane granice, odnosno u BiH. Nakon što smo mi izvršili blokadu uvoza hrvatskih proizvoda, odlučili su da pribjegnu opciji davanja subvencija svojim farmerima kako bi umirili njihov pritisak.
Hrvatsku vjerovatno brine da još ima prostora za povećanje bh. izvoza u sektoru mlijeka i drugim granama poljoprivrede. S obzirom na činjenicu da su njihovi proizvodi znatno skuplji stavara se debalans u iznosu 1:2, koji se sasvim sigurno može smanjiti kako ne bi išao na štetu bh. proizvođača.