ATINA - Monitoring Grčke se nastavlja - po prvi puta od oktobra prošle godine u Atinu ponovo dolaze predstavnici EU-a, MMF-a i Evropske centralne banke kako bi vidjeli u kojoj mjeri su provedene obećane reforme.
O dugo očekivanom izvještaju međunarodnih kontrolora ovisi da li će Grčka dobiti novu finansijsku pomoć te da li će aktualni program štednje biti "prilagođen stanju u zemlji", čemu se nadaju predstavnici nove vladajuće koalicije u Atini, navodi Deutsche Welle.
U više navrata su međunarodni finansijski stručnjaci iz takozvane "Trojke" morali odgađati svoju posjetu - ili zbog toga što se nisu htjeli uplitati u predizbornu borbu u Grčkoj, ili, kao što je to bio slučaj prošle sedmice, zbog bolesti grčkih političara.
Ali sada ih u Atini ne očekuje baš ugodna atmosfera. Nova grčka vlada je na proteklim parlamentarnim izborima pobijedila s obećanjem, da će s predstavnicima međunarodne zajednice ponovo pregovarati o modalitetima ranije dogovorenog programa štednje, s ciljem da se ublaže socijalne posljedice strogih mjera stezanja remena.
Vlada Antonisa Samarasa očekuje barem da joj se produže rokovi za provođenje reformi do kraja 2016, kako bi zemlja "došla do daha", kako se to u Atini argumentira.
S obzirom na rekordnu nezaposlenost od 23 posto, te na također rekordnu recesiju koja se za treće tromjesečje ove godine procjenjuje na minus sedam posto, većini Grka ti zahtjevi izgledaju vrlo logičnima.
Ali stručnjaci "Trojke" bi sa svoje strane mogli ukazati na činjenicu da neke reforme koje su odavno bile obećane, još nisu provedene. To se prije svega odnosi na reformu poreza, potom na program privatizacije te na restrukturiranje uprave. Već prošlog oktobra je voditelj delegacije MMF-a Poul Thomsen naglasio da do tada poduzete mjere nisu ni približno dovoljne.
"Mi Trojku moramo pozitivno iznenaditi i napraviti više no što smo obećali", izjavio je tada ekonomski stručnjak konzervativne stranke Kostis Hatzidakis. Sada je Hatzidakis ministar gospodarstva, pa ima priliku svoju teoriju provesti u djelo. Prije svega bi se to moglo odraziti na polje privatizacije, s ciljem da se povrati povjerenje međunarodnih investitora u Grčku.
To bi međutim mogao biti i veliki unutarnjopolitički problem za vladajuću koaliciju, budući da stranka "Radikalne ljevice" već sada to odbija. Njen šef Alexis Tsipras, koji je istovremeno i vođa oporbe, neumorno tvrdi da je premijer Samaras već poklekao pred "Trojkom", i da više ne govori o novim pregovorima kao što je to činio tokom predizborne kampanje.
U svakom je slučaju činjenica da Grčka za pregovore nema baš puno vremena. Novac s kojim država raspolaže dovoljan je za plaćanje računa, plaća i mirovina do kraja srpnja, najkasnije do sredine kolovoza. Osim toga bi Grčka morala do 20. augusta isplatiti Evropskoj centralnoj banci više od tri milijarde eura na ime dospjelih državnih obveznica. A do kraja augusta na naplatu dospijeva još 512 miliona eura na ime kamata za ranije kredite.
Ali ima i pozitivnih vijesti iz Atine. U najnovijem izvještaju međunarodnih finansijera Grčke se kaže da je prenapuhani grčki državni aparat u posljednje tri godine znatno splasnuo. Od 2009. je navodno broj zaposlenih smanjen za 11 posto na sadašnjih 780.000, navodi se u jednom radnom izvještaju "Trojke".
Istovremeno je međutim zabunu izazvala tvrdnja predstavnika MMF-a Boba Traae u jednom internom izvještaju da je u protekle dvije godine zaposleno čak 70 000 novih službenika - što je protivno dogovoru sa stranim stručnjacima.
Ove brojke još nisu službeno potvrđene, ali ukoliko se one pokažu tačnima, ozračje za vođenje pregovora će za grčke političare biti vrlo neugodno. Traa je već u razgovoru s grčkim novinarima izrazio svoj bijes zbog informacija koje su procurile u javnost i vikao je na nepoznatu "krticu" u svojim redovima.
Novinar sedmičnika "To Vima", koji je bio prisutan razgovoru, u svom je izvještaju napisao da se Bob Traa ponašao "kao istražni sudac", odnosno kao "rimski konzul koji vlada Grčkom".