Glavni problem Sarajevske i Banjalučke berze, koje su mala tržišta zemlje u tranziciji, osim globalne finansijske i ekonomske krize, je opšta nelikvidnost tržišta i konstantna disproporcija između ponude i potražnje.
Tešku situaciju veoma jasno prikazuje slika u kojoj je tržišna kapitalizacija dvije bh. berze u aprilu 2007. godine iznosila više od 200 milijardi, a danas tek oko deset milijardi KM. Na domaćim berzama je veoma izraženo nepostojenje balansa između kupovine i prodaje, tako da cijena akcija pri transakcijama naglo poraste ili naglo pada.
Osnovni uvjet sigurnosti tržišta je veliki obim i broj transakcija, što znači da ga u BiH nema. Trenutni dnevni berzanski promet koji se kreće između 100.000 i 200.000 KM teško da može omogućiti normalno funkcionisanje jedne brokerske kuće, a kamoli njih 15 koliko ih trenutno radi u BiH. Mi na berzama u BiH imamo uvijek isti problem, da kad imamo kupaca, nemamo prodavca i obrnuto.
Iako svjetska kretanja pokazuju da se finansijski sektori od SAD pa nadalje konsoliduju, da postoji više novca koji je spreman za investicije, postavlja se pitanje šta mi možemo učiniti da privučemo investitore. Prodaja akcija strateških kompanija u FBiH je politički zakočena, pa su "BH Telecom" i"Elektroprivreda BiH", "Bosnalijek" i druge kompanije nosioci zarobljenog kapitala i u njihovom slučaju se ništa spektakularno neće desiti. Najoptimističnija prognoza u vezi s prodajom ovih preduzeća, koja bi oživjela tržište kapitala, je da se to može očekivati tek sredinom naredne godine.