ZAGREB - Porast troškova života u prošloj godini smanjio je raspoložive dohotke domaćinstava, pri čemu su znatno povećani izdaci za hranu, dok su za režije minimalno narasli, kao posljedica ograničenja maloprodajne cijene energenata.
"Inflatorni šok najviše je pogodio domaćinstva sa nižim primanjima i penzionerima, a blago se povećao i udio ranjivih domaćinstava, za koja se pretpostavlja da više od 70 odsto dohotka troše na hranu, režije i otplatu duga", navodi Hrvatska narodna banka (HNB) u najnovijoj publikaciji Finansijska stabilnost.
Kombinacija visoke inflacije i ekonomske neizvjesnosti mogla bi brojnim domaćinstvima izazvati znatne finansijske probleme, ocjenjuje HNB u analizi koja se temelji na podacima o strukturi potrošnje domaćinstava prema rezultatima ankete o finansijama i potrošnji domaćinstva.
U 2020. godini prosječno domaćinstvo s najnižim platom (prva petina) na režije je u prosjeku trošilo oko tri odsto raspoloživog primanja, a na pokrivanje troškova prehrane nešto više od 45 odsto, da bi inflatorni šok povećao izdatke za hranu za oko osam odstotnih bodova. Istovremeno, domaćinstva s najvišim platama u prosjeku 2020. godine trošila su oko pet odsto raspoloživih primanja na režije te oko deset odsto na hranu, a s inflacijom su troškovi hrane porasli za oko dva odstotna boda.
"Detaljnije gledano, domaćinstva u kojima se nalazi barem jedna osoba starija od 65 godina, ujedno i ona s najnižim primanjima, najpogođenija su rastom troškova života", stoji u analizi, u kojoj se takođe navodi da su mlađe osobe bile manje suočene s padom raspoloživih primanja, kao i domaćinstva čiji su nosioci više obrazovani.
Zbog porasta troškova života, blago se povećao i udio ranjivih domaćinstava, a najveći udio nalazi se u grupi dvije petine najsiromašnijih. Ona koja su još i zadužena, na podmirivanje troškova hrane i režija te servisiranje duga troše cijela primanja. Stoga bi dodatni pad primanja, stoji u analizi, mogao dovesti u pitanje njihovu sposobnost vraćanja duga. Lani je oko 18 odsto domaćinstva iz ove grupe sa dugom identifikovano kao ranjivo, što je porast od dva odstotna boda u odnosu na 2020.
Ipak, domaćinstva sa najnižim primanjima u pravilu su manje zadužena, jer nisu kreditno sposobna ili se mogu vrlo malo zadužiti, pa najveći rizik za finansijsku stabilnost predstavljaju ona "iz više srednje dohodovne grupe", zbog svoje velike zaduženosti.
U gornjem dijelu distribucije domaćinstava prema primanjima, objašnjava HNB, nalazi se znatno manji broj ranjivih, "ali s višim iznosima kredita, pa bi se i eventualne poteškoće s kojima bi se suočila pri otplati duga mogle najviše odraziti na porast kreditnog rizika u bankama".
Udio kredita svih ranjivih domaćinstava u ukupnim kreditima malo je niži od 20 odsto, što je uporedivo s udjelom kredita koji su banke ocijenile rizičnim. (Jutarnji list)