Uprkos neizvjesnosti koja je proteklih dana obavijala američke izbore, najbogatiji Amerikanci imaju mnogo razloga za slavlje.
Tehnološki milijarderi u Silicijumskoj dolini vidjeli su da im sporno pitanje o radnom statusu povremenih radnika (gig workers) ide u prilog, dok je mjera iz Ilinoja da se državni porez na dohodak zamijeni gradacijskim sistemom doživjela poraz nakon što je Ken Grifin iz Citadela potrošio milione da se usprotivi tome.
A 167 američkih milijardera je prije neki dan zaradilo čak 57,4 milijarde dolara. Najviše je, očekivano, zaradio Džef Bezos - čak 10,5 milijardi dolara, a slijedi ga Mark Zakerberg sa 8,1 milijardom dolara.
Pobjede pokrivaju prethodne četiri godine pune snažnih dobitaka za najbogatije ljude u zemlji. Tokom mandata predsjednika Donalda Trampa, najbogatiji američki stanovnici imali su i bogatstvo i rast zahvaljujući rastućim tržištima akcija i mnoštvu smanjenja poreza. Neto vrijednost Amerikanaca na Blumbergovom indeksu milijardera krenula je sa manje od 1,8 biliona dolara u izbornoj noći 2016. na više od 2,8 biliona dolara krajem oktobra, piše "The Print".
Prijedlog 22
Velika pobjeda za tehnološke kompanije bilo je izglasavanje Predloga 22 u Kaliforniji, koji podrazumijeva da kompanije kao što su Uber, Lift i Dordeš budu izuzete iz zakona koji zahtijeva od njih da klasifikuju većinu svojih radnika kao zaposlene. Ovaj čin lansirao je akcije Ubera i Lifta "u nebo" njujorške berze, dajući podsticaj bogatstvu nekima od najvećih akcionara.
Geret Kamp, koosnivač Ubera i jedini izvršni direktor na čelu firme koja se bavi "dijeljenjem vožnje" na Blumbergovoj listi 500 najbogatijih ljudi svijeta, doživio je porast svog bogatstva za čak 350 miliona dolara - na 3,4 milijarde.
Ovakve kompanije i kompanije koje se bave dostavom hrane su ovu mjeru i podržale, potrošivši 200 miliona dolara na kampanju. Ipak, ovaj trošak će se najvjerovatnije isplatiti mnogim kompanijama, pošto će i Uber i Lift godišnje uštediti 100 miliona dolara na troškove za zaposlene, prema nekim procjenama.
U Ilinoju, Ken Grifin je potrošio 54 miliona dolara na kampanju protiv izmjena poreza, dok je guverner Dž. B. Priker, demokrata i nasljednik lanca hotela Hajat, potrošio čak 56 miliona dolara podržavajući ove izmjene. Prijedlog je odbijen od strane 55 odsto glasača.
"Građani Ilinoja su uputili jasnu poruku našim političkim vođama u Springfildu", rekao je Grifin, čije je kompanije sjedište u Čikagu, u saopštenju mejlom.
"Sada je vrijeme da se donesu davno započete reforme kako bi se naša država spasila finansijske propasti", dodao je.
Grifin je "težak" 20,4 milijardi dolara, dok cijela Priker porodica zajedno vrijedi oko 30 milijardi, prema podacima Blumbergovog indeksa milijardera.
Kontrola Senata
Izbori su takođe donijeli pobjedu nekim od najbogatijih Amerikanaca, pošto su neki republikanci zadržali svoja mjesta u Predstavničkom domu i zadržali kontrolu nad Senatom. Ta većina bi mogla da osujeti namjere potencijalne Bajdenove administracije ako bi htjela da "progura" mjere koje ciljaju na najbogatije, kao što su veći porezi ili izmjena poreskih zakona.
Uprkos velikim dobicima u srijedu, Zakerbergu u izbornoj noći nije sve pošlo za rukom, uključujući mjeru kalifornijskog glasanja koja bi omogućila podizanje poreza na komercijalne posjede sa velikim dijelom novca namijenjenog za obrazovanje. Zakerberg i njegova supruga Prisila Čan potrošili su milione pokušavajući da "proguraju" Prijedlog 15, ali od srijede popodne podrška meri je zaostajala sa oko tri četvrtine prebrojanih glasačkih listića.
Ipak, milijarder sa najvećim ulogom na izborima ostaje Donald Tramp.