Analize

Usitnjena privreda mogla bi spasiti BiH od većih posljedica krize

Usitnjena privreda mogla bi spasiti BiH od većih posljedica krize
Foto: Wikimedia/commons | Usitnjena privreda mogla bi spasiti BiH od većih posljedica krize

BANJALUKA, SARAJEVO - U prognozama ekonomskog rasta objavljenim u majskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) jedino je za BiH, u odnosu na zemlje regiona, prognoziran rast za ovu godinu.

Prema izvještaju EBRD-a "Ekonomski izgledi regiona", koji je predstavljen na godišnjem sastanku banke u Marakešu, koji je počeo juče, u većini zemalja regiona je prognozirano smanjenje ekonomskog rasta za ovu godinu.

Tako je, prema projekcijama EBRD-a, prognoza rasta Hrvatske za 2022. snižena za 0,2 procentna poena (pp) na tri odsto, a za iduću godinu je srezana za pola procentnog poena na 3,5%, u odnosu na predviđanja iz marta. Ovogodišnja stopa rasta Slovenije iznosiće 3,5%, što je za 0,1 pp niže nego što se očekivalo u martu, dok je za 2023. godinu procjena smanjena za 0,8 pp na 3%. Prognoze rasta ekonomija u regionu zapadnog Balkana uglavnom su ostale nepromijenjene, kao što je prognoza za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i kosovsku privredu. EBRD je zadržao prognozu rasta Srbije na 3,3 odsto za 2022.

Jedino je, prema procjenama EBRD-a, za BiH procjena za ovu godinu povećana za 0,7 procentnih poena na tri odsto.

Kako navode ekonomski stručnjaci, neki od razloga zašto se za BiH prognozira ekonomski rast leži u činjenici što BiH ima malu privredu, zbog čega lakše podnosi turbulentne situacije koje potresaju svjetsku ekonomiju, ali i činjenica da određene grane bh. industrije, kao što su obućarska, ali i metaloprerađivačka bilježe dobre rezultate.

Kako je za "Nezavisne novine" rekao Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina lakše podnosi turbulentne situacije, jer sa domaćim resursima može prebroditi poteškoće.

"Privreda nam je usitnjena, a takva privreda je manje pogođena krizom nego krupna privreda. Jedino one firme koje sarađuju sa velikim kompanijama iz Evrope, a takvih u FBiH ima nekoliko, više osjete krizu", rekao je Vasić.

Dodao je da će se ova godina vjerovatno završiti realizacijom ugovora koji su već potpisani, uz podršku Srbije kada je hrana u pitanju.

"Pretpostavljam da su to neki razlozi čime su se u proračunu vodili ljudi iz EBRD-a", naveo je Vasić, dodajući da je neizvjesno bilo šta prognozirati.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je ohrabrujuće što i pored svih nepovoljnih uslova, kao što je uticaj korone, ali i uticaj rusko-ukrajinskog sukoba, koji je ostavio posljedice i na daleko veće ekonomije od one u BiH, pojedine grane privrede u Srpskoj i dalje bilježe rast.

"Prije svega mislim na obućarsku industriju, a dobri su trendovi i u metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji", rekao je Ćorić za "Nezavisne novine".

Dodao je da se očekuju pomaci u sektoru turizma te da se do sada pokazalo da su potencijali RS u tom sektoru zaista veliki.

Da je skeptičan u vezi s pitanjem procjene ekonomskog rasta u BiH, za "Nezavisne novine" potvrdio je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja, koji ističe da ima nekoliko važnih elemenata koji se moraju uzeti u obzir.

"Prvo krećemo od toga da je naš BDP jako nizak. Tu je i činjenica da smo u koroni zaista imali dosta problema, a jedan od bitnih faktora je i to da zbog nedolaska dijaspore pojedine usluge i roba u tom periodu nisu prometovane", rekao je Ljuboja, dodajući da je vidljivo da će sada doći do povećanja potrošnje domaćih usluga i robe, zbog čega će doći do generisanja novostvorene vrijednosti BDP-a.

"Sa druge strane, došlo je i do povećanja izvoza u pojedinim granama drvne industrije i metalne industrije. Ta povećanja proizlaze od malih polaznih vrijednosti", kazao je Ljuboja, ističući da je interesantno da poslije svih nestabilnosti, kao što su kriza s energentima i pucanja linija snabdijevanja, BiH smanjuje uvoz te da se okrećemo domaćoj robi i uslugama.

"To bi mogli biti generatori, ako su ta predviđanja tačna, ali ja sam skeptičan, jer toliki rast nije realan, iako će ga biti", zaključio je Ljuboja za "Nezavisne novine".

 

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije