Najnoviji pokazatelji Agencije za statistiku BiH nisu donijeli bitnije novosti u osnovnim ekonomskim podacima.
U recesijskom ozračju spoljnotrgovinska razmjena kreće se u već ustanovljenim parametrima smanjenog uvoza u odnosu na lanjsku godinu za četvrtinu i izvoza u nešto manjem obimu od oko 23 posto, a što u konačnici rezultira boljim procentom pokrivenosti uvoza izvozom nego ranije. Rezultat toga je vrijednosno smanjenje trgovinskog deficita, a što, nažalost, nije posljedica rasta izvoza i supstitucije uvoza domaćim proizvodima nego rezultat recesijskog pada privrednih aktivnosti.
Tek nešto manji iskorak napravila je domaća prehrambena industrija iskoristivši recesiju u susjednim zemljama za veći plasman proizvoda i uklanjanje pojedinih barijera u trgovini. Bitnije promjene brojki u trgovinskoj razmjeni moguće je očekivati tek krajem godine kada bi moglo doći do buđenja metalskog sektora, a na koji otpada gotovo polovina domaćeg izvoza.
Novost u statistici je pojava inflacije koja je podstaknuta primjenom novih akciza. No, s obzirom na visoku inflaciju u prethodnom razdoblju na djelu je još deflacija. Ona se zahvaljujući manjoj tražnji održava na godišnjem nivou od 1,2 posto, uprkos rastu cijena nekih proizvoda u posljednje vrijeme.
Jedina svijetla tačka statistike jeste rast narudžbi u inostranstvu naših građevinara od 697 posto, a što je rezultat sklopljenih aranžmana u afričkim i evropskim zemljama. Ovo je ujedno i najbolji primjer kako se recesija može koliko-toliko prevladati izlaskom na nova tržišta.