Američki Senat potvrdio je Kevina Vorša za budućeg predsjednika američke centralne banke Feda, a on će prvi put predsjedavati sastankom u toj ulozi 16. i 17. juna.
Vorš preuzima funkciju od Džeroma Pauela, koji je osam godina vodio Federalne rezerve kroz više velikih ekonomskih kriza, ali i ušao u otvoreni sukob sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom kako bi zaštitio političku nezavisnost centralne banke.
Potvrđen tijesnom većinom
Kako prenosi CNN, Vorš je potvrđen sa 54 glasa „za“ i 45 „protiv“, a glasanje je uglavnom bilo podijeljeno po partijskoj liniji.
Novi čelnik Feda važi za osobu koja je bliža stavovima Donalda Trampa, koji je od početka mandata bezuspješno tražio od Pauela agresivnije smanjenje kamatnih stopa.
Ipak, Vorš preuzima funkciju u veoma osjetljivom trenutku, jer inflacija u SAD ponovo raste i dostigla je trogodišnji maksimum, premašivši rast plata.
Inflacija i rat na Bliskom istoku komplikuju situaciju
Aktuelni energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku dodatno komplikuje mogućnost brzog snižavanja kamatnih stopa.
Investitori sada očekuju da Fed zadrži kamatne stope u rasponu od 3,50 do 3,75 odsto tokom cijele godine, ili čak da ih poveća ukoliko inflatorni pritisci dodatno ojačaju.
U tom slučaju i Vorš bi mogao doći pod politički pritisak Trampove administracije.
Međutim, njegov glas predstavlja samo jedan dio sistema odlučivanja unutar Feda, a dio članova odbora već je upozorio na mogućnost novog talasa inflacije.
Fokus na smanjenje ogromnog bilansa Feda
Analitičari očekuju da će Vorš tokom mandata poseban fokus staviti na smanjenje bilansa Federalnih rezervi, koji trenutno iznosi oko 6,7 biliona dolara.
Takođe se očekuje snažnija koordinacija sa američkim Ministarstvom finansija.
Prema najavama, moguće su i značajne promjene u načinu rada Feda:
- smanjenje broja godišnjih sjednica o kamatnim stopama sa osam na četiri
- manje konferencija za novinare
- smanjenje broja zaposlenih
- manje jasnih najava budućih poteza centralne banke
Kritike politike kvantitativnog popuštanja
Vorš smatra da Fed mora smanjiti bilans kako bi se ponovo dominantno oslanjao na tradicionalni alat monetarne politike – kamatne stope.
Tokom velike finansijske krize i pandemije Fed je kupovao ogromne količine obveznica kako bi podržao ekonomiju, kroz politiku poznatu kao kvantitativno popuštanje.
Sličan model koristila je i Evropska centralna banka.
Vorš tvrdi da takva politika podriva nezavisnost Feda jer praktično predstavlja direktnu podršku vladi, zbog čega smatra da centralna banka mora što prije smanjiti ogromnu imovinu u vrijednosnim papirima.
Pauel ostaje još neko vrijeme
Džerom Pauel za sada će zadržati mjesto u Fedovom Odboru za otvoreno tržište, koji određuje monetarnu politiku.
Iako je uobičajeno da čelnici Feda po isteku mandata potpuno napuste kreiranje politike, Pauel je rekao da želi ostati dok se ne završi istraga o navodnim prekoračenim troškovima obnove zgrade Federalnih rezervi, prenosi portal Financije.hr.