Analize

Zaleđeno kreditiranje

Darko Gavrilović

Sparkasse banka Sarajevo, iza koje stoji austrijski bankarski div Steiermarkische Sparkasse, predstavljajući novu strategiju za nastup na bh. tržištu objelodanila je da će u naredne dvije godine za kreditiranje stanovništva i privrede obezbijediti 200 miliona KM.

Ta vijest je u svakom slučaju dobrodošla za ekonomskom krizom razoreni poslovni sektor u BiH, ali nameće se pitanje kako će privreda preživjeti do kraja godine. Naravno da ova banka nije jedini spas za domaću privredu, jer su na našem bankarskom tržištu prisutni i drugi igrači.

Zabrinjava, međutim, što je većina njih od izbijanja krize utonula u san, bar kada je u pitanju podrška privredi kroz kreditiranje.

Zbog toga ne bi bilo dobro da se i najava iz Sparkasse bank završi na deklarativnoj podršci realnom sektoru, na koji je pala sva težina globalne ekonomske krize.

Javna je tajna da bi veliki broj preduzeća u BiH svojim radnicima dao slobodan dan i zajedno s njima profeštao odobreni kredit.

Nije u pitanju samo njihova narušena likvidnost, nego možda i pretjerani oprez banaka, koje više nisu spremne da se upuštaju ni u najmanje rizične poslove.

Ne treba se, međutim, ljutiti na domaće bankare, koji su vjerovatno rigorozna naređenja o podizanju opreza na najviši mogući nivo dobili od svojih banaka majki sa Zapada. Zbog toga ovdašnje banke niko ne može natjerati da izdašnije kreditiraju, osim što ih za takvo šta mogu stimulativnim mjerama privoliti Centralna banka BiH i entitetske vlade i agencije za bankarstvo.

Ovi problemi u bankarskom sektoru još jednom pokazuju da ćemo dugo ispaštati zbog potpune privatizacije bankarskog sektora kojom smo prepušteni volji velikih bankara iz Italije, Austrije, Njemačke i drugih zapadnoevropskih zemalja.

Najčitanije