BIJELJINA - Od 2008. godine, kada je započela kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država zbog povećanja cijena namirnica, a pod posebnim kritikama našle su se banke, koje su optužene da špekulacijama još više dižu cijene hrane.
Cijene riže, pšenice, kukuruza i soje višestruko su povećane između juna 2007. i juna 2008. godine. U Etiopiji je cijena kukuruza "porasla" za gotovo 200 odsto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za oko 90 odsto.
Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome u kojoj mjeri spekulacije utiču na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativni uticaj postoji.
Pojedini stručnjaci tvrde da su banke i berze odgovorne za povećanje cijena životnih namirnica.
Između 2007. i 2008. godine širom svijeta došlo je do nemira - u Maroku su ljudi protestovali zbog previsokih cijena namirnica u tzv. "pobuni hljeba".
Rast cijena u Meksiku je izazvao tzv. "tortilja krizu". Protestovalo se u Pakistanu, Somaliji, Indiji...
U Burkini Faso i Senegalu građani su izašli na ulice zbog "skupog života". Svi ti nemiri imali su zajednički uzrok: osjetno povećanje cijena namirnica.
Kao poseban primjer "poigravanja sa glađu" mnogi navode Haiti. Za evropskog političara koji se bavi razvojnom politikom, Žana Fejdera, ta zemlja je tipičan primjer na kom zarađuju industrijski razvijene države.
U svojoj knjizi "Ubitačna glad" on oslikava dramu na karipskom ostrvu.
Godinama su poljoprivrednici na Haitiju proizvodili dovoljnu količinu riže za cjelokupno stanovništvo. Ali, Haiti je bio primoran da smanji carinu sa 50 na tri odsto.
Subvencionisane namirnice, uvezene iz SAD, uništile su domaću poljoprivredu. Poljoprivrednici su izgubili osnovu za svoju egzistenciju, zbog čega je sve više ljudi na Haitiju postalo gladno.
Stručnjaci upozoravaju da će cijene namirnica kao što su kukuruz, riža i pšenica i dalje rasti zbog povećanja broja stanovnika na Zemlji.
Cijena pšenice je porasla za 80 odsto, i to će se, logično, odraziti na cijenu hljeba. Ako cijene osnovnih namirnica budu i dalje rasle, mnogima će biti ugrožena egzistencija i ponovno će doći do gladi.
Iako spekulanti, pravno gledano, djeluju sasvim legalno pa, kao i svi trgovci, pokušavaju da po što nižoj cijeni kupe neku robu, a po što većoj je potom prodaju - spekulacije prehrambenim sirovinama imaju i drugu dimenziju.
Dizanjem cijene hrane oni podstiču pojavu gladi širom svijeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne životne namirnice.
To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu nemoralnog djelovanja, smatraju kritičari.
Postoje i drugačija mišljenja. Ekonomski etičar Ingo Pies proučio je više od 30 studija o ovoj temi, i to iz perioda između 2010. i 2012. godine.
On tvrdi da su za rast cijena, prije svega, odgovorni drugi faktori - poput povećane potražnje za mesom ili biološkim gorivom.