PEKING - Kina je stekla zvanje "svjetske fabrike" zahvaljujući svojoj jeftinoj radnoj snazi i velikom tržištu. Međutim, kompanije polako smanjuju proizvodnju u Kini.
Razlozi za to su brojni i kumulišu se već nekoliko godina.
Japanske firme suočavaju se posljednje dvije godine sa rastućim antijapanskim raspoloženjem u Kini zbog teritorijalnog spora oko malog arhipelaga Senkaku u Istočnokineskom moru koja leže na velikim rezervama prirodnog gasa i nafte.
Takođe, u Kini rastu plate radnika i troškovi života, što poskupljuje proizvodnju i cijenu boravka japanskih biznismena u toj zemlji, dok se podsticaji koje kineska država daje za otvaranje novih radnih mjesta ukidaju.
Prema podacima iz 2012. godine, prosječna mjesečna primanja niskokvalifikovanih radnika u Kini su iznosila, zavisno od regiona, između 300 i 450 američkih dolara, dok su za to vrijeme radnici u zemljama kao što su Mjanmar, Laos, Vijetnam i Kambodža primali između 100 i 150 dolara.
Jedina država u delti reke Mekong čije se plate mogu mjeriti sa Kinom je Tajland, gdje u prijestonici Bangkoku radnici primaju prosječno nešto više od 300 dolara mjesečno.
Japanska preduzeća navode i da je utakmica na kineskom tržištu vrlo teška sa obzirom da su na njemu prisutne sve renomirane američke, evropske i južnokorejske kompanije, te sve konkurentnija domaća preduzeća.
Fabrika konfekcije i prodajni lanac "Juniklo", sponzor najboljeg srpskog tenisera Novaka Đokovića, nedavno je smanjila udio proizvodnje u Kini sa ekstremno visokih 90 na 70 odsto, a ta redukcija je ostvarena izmještanjem proizvodnje u Vijetnam.
Japanski ekonomisti ukazuju i da je u Kini, u uslovima prisustva mnoštva kompanija iz cijelog svijeta, sve teže obezbijediti radnu snagu dobrog kvaliteta jer, uprkos tome što je ova država najmnogoljudnija na svijetu, u njoj opada broj mlade, radno sposobne populacije usljed politike koja je u prošlosti parovima zabranjivala da imaju više od jednog djeteta.
Japanske rukovodioce i stručnjake na radu u Kini sve više brine i velika atmosferska zagađenost u toj zemlji, te periodično izbijanje epidemija smrtonosnih virusa poput sarsa, svinjskog i ptičjeg gripa.
Na primjer, fabrika konfekcije i prodajni lanac "Juniklo", sponzor najboljeg srpskog tenisera Novaka Đokovića, nedavno je smanjila je udio proizvodnje u Kini sa ekstremno visokih 90 na 70 odsto, a ta redukcija je ostvarena izmještanjem proizvodnje u Vjetnam.
Japanske kompanije, međutim, nisu usamljene u nastojanju da izmještanjem proizvodnje iz Kine ostvare uštede. Tako je američki proizvođač sportske obuće "Najk" u 2009. godini zatvorio jedinu fabriku u Kini koja je u potpunosti bila u njegovom vlasništvu i težište regionalne proizvodnje prebacio u Vijetnam.
Slično tome, južnokorejski elektronski gigant "Samsung" do 2009. godine proizvodio je najveći broj svojih mobilnih telefona u Kini, ali od 2011, najveći broj telefonskih aparata ove kompanije silazi sa proizvodnih traka u Vijetnamu.
I njemački "Adidas" prošle godine je zatvorio fabriku u Sudžou u kojoj je radilo 160 radnika i proizvodnju prenio u Mjanmar. U Kini, međutim, ostaje oko 6.000 prodajnih objekata ove kompanije, a ona nastavlja i da koristi kineske kompanije kao svoje dobavljače.