LONDON - Centralne banke evropskih zemalja počele su masovno da kupuju zlato, a od početka godine je, poslije više od dvije decenije, prvi put zabilježena neto kupovina ovog plemenitog metala.
Novonastala situacija ukazuje na značajne promjene na tržištu zlata u svjetlu turbulentnosti valutnog i dužničkog tržišta, piše londonski Fajnenšel tajms.
Premda su količine koje kupuju evropske centralne banke male u poređenju sa prodajom na globalnom tržištu tog plemenitog metala, ova tendencija je znak nagle promjene, imajući u vidu da su centralne banke regiona još sasvim nedavno prodavale zlato.
Od početka 2011. godine centralne banke evropskih zemalja su, prema podacima Evropske centralne banke (ECB) i Međunarodnog monetarnog fonda, povećale svoje rezerve u zlatu za 25.000 unci (0,8 tona). Neto kupovina zlata centralnih banaka regiona zabilježena je poslednji put 1985. godine, dok su u periodu od 1999. u prosjeku prodavale oko 400 tona godišnje.
Uloga centralnih banaka na tržištu zlata biće glavna tema godišnje konferencije Londonske asocijacije tržišta plemenitih metala (London Bullion Market Association, LBMA), koja će se ove nedjelje održati u Montrealu.
Ukupna svjetska potrošnja zlata u svijetu je oko 4.500 tona godišnje, podsjeća FT.
Preorijentacija sa prodaje na kupovinu doprinjela je skoku cijena zlata za više od 25 odsto od početka godine i rasta kotacije na rekordnih 1.920 dolara za finu uncu u ovom mjesecu.
Centralne banke zemalja sa ekonomijama u usponu takođe aktivno kupuju plemeniti metal. Meksiko, Rusija, Južna Koreja i Tajland su ove godine realizovale najveće kupovine zlata, pokušavajući da snize svoju zavisnost od dolara.
Kupovina zlata svjetskih centralnih banaka ove godine bi mogla da bude najveća od kolapsa Breton-Vudskog valutnog sistema, koji je kurs dolara čvrsto vezivao za zlato, piše Fajnenšel tajms.
"Vraćamo se u vrijeme kada je zlato imalo funkciju novca", ističe analitičar tržišta plemenitih metala "Berkliz kapital" Džonatan Spol, uz napomenu da je to puni zaokret odnosa prema plemenitom metalu u poređenju sa stanjem iz 90-ih godina prošlog vijeka.
"Američka fiskalna i monetarno-kreditna pollitika pogoršala je motivaciju evropskih centralnih banaka za prodaju zlata i ulaganje novca u dolarsku aktivu", smatra analitičar Svjetskog savjeta za zlato Natali Demster.
Pojedini političari pozivaju visokozadužene zemlje evrozone, kao što su Portugalija, Španija i Italija, da prodaju zlato iz svojih rezervi kako bi tim sredstvima ublažile dužničko opterećenje, ali bi takav korak mogao dodatno da poveća strahovanja investitora kad su u pitanju zemlje tog regiona, ističu eksperti.