Cijene u velikim lancima supermarketa u Grčkoj porasle su u oktobru za svega 0,35 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta za istraživanje maloprodaje robe široke potrošnje (IELKA).
Podaci ukazuju na širu stabilizaciju cijena u ovom dijelu grčke maloprodaje. U periodu od avgusta do oktobra cijene su pale za 0,18 odsto, dok je njihov prosječan rast u prvih deset mjeseci 2026. godine iznosio 0,90 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi esm.
Od 23 analizirane kategorije proizvoda, u 15 je zabilježeno blago poskupljenje, dok je osam kategorija pojeftinilo.
Koji proizvodi su najviše poskupjeli?
Najveći godišnji rast cijena među izdvojenim kategorijama zabilježen je kod predjela i delikatesnih proizvoda, koji su poskupjeli za 3,91 odsto.
Slijede proizvodi za domaćinstvo za jednokratnu upotrebu, s rastom od 2,68 odsto, te svježa i zamrznuta tijesta, skuplja za 2,52 odsto.
Alkoholna pića poskupjela su za 2,06 odsto, dok su cijene sireva porasle za 1,82 odsto.
Ovi podaci pokazuju da stabilizacija ukupnog nivoa cijena ne znači da su sve kategorije proizvoda prestale da poskupljuju.
Šta je pojeftinilo u grčkim supermarketima?
Najizraženiji godišnji pad cijena u oktobru zabilježen je kod hrane i potrepština za kućne ljubimce, koje su pojeftinile za 3,98 odsto.
Svježa riba i morski plodovi bili su jeftiniji za 3,32 odsto, dok su proizvodi i napici za doručak pojeftinili za 2,25 odsto.
U kategoriji koja obuhvata kancelarijski pribor, kozmetiku i proizvode za ličnu higijenu cijene su pale za 1,16 odsto. Svježe meso zabilježilo je blaži pad, od 0,28 odsto.
Prema istraživanju, pojeftinjenjima su prvenstveno doprinijeli stabilizacija troškova proizvođača, niže uvozne cijene i ciljane inicijative trgovaca za smanjenje maloprodajnih cijena.
Zašto se usporava rast cijena?
IELKA ublažavanje inflacije hrane tokom posljednje dvije godine povezuje s efikasnijim poslovanjem trgovinskih lanaca i promjenama potrošačkih navika.
Veliki supermarketi imaju brz obrt zaliha, što im omogućava da u periodima smanjenja nabavnih troškova brže prenesu pojeftinjenja na cijene na policama.
Pritisak na cijene stvaraju i šira ponuda trgovačkih robnih marki, kao i intenzivne promotivne akcije kojima konkurentski lanci nastoje da privuku kupce.
Istovremeno, naprednije upravljanje zalihama, unapređenje logistike i automatizovano predviđanje potražnje smanjuju interne troškove poslovanja.
Kako kupci utiču na cijene i ponudu?
Potrošači pažljivije prate cijene i sve više traže popuste, zbog čega trgovci moraju neprestano da prilagođavaju asortiman kako bi ostali konkurentni.
Takvo ponašanje kupaca, zajedno s konkurencijom među lancima i smanjenjem pojedinih troškova, doprinosi usporavanju rasta cijena.
Rezultati istraživanja odnose se na velike lance supermarketa i obuhvaćene kategorije proizvoda, pa ih ne treba poistovjećivati s ukupnom inflacijom u Grčkoj.