Društvene mreže preplavio je neobičan AI trend u kojem svakodnevne namirnice postaju likovi u dramatičnim pričama, ali iza zabave krije se ozbiljan biznis model.
Kreatori ovakvog sadržaja sve češće sarađuju s brendovima i ostvaruju značajnu zaradu, uz minimalne troškove produkcije i bez pravnih rizika koji prate korištenje stvarnih likova.
Kako sve to izgleda
@storyzone46 #sadstory #emotionalstory #aistory #ai Cycle Syncing Frequency - Still Haven
Možete li zamisliti kroket kako doživljava nervni slom? Potpuno je shrvan. Jogurt, nekad njegov savršeni partner, ostavlja ga zbog uštipka – hrskavog, zlatnog i neodoljivo privlačnog, s puno više samopouzdanja.
Ostavljen na kraju tanjira, kroket se pita: kada je jednostavnost prestala biti dovoljna?
Društvene mreže preplavljene su ovakvim melodramama jer kreatori sadržaja pomoću umjetne inteligencije (AI) svakodnevne namirnice pretvaraju u izmišljene likove s ljudskim osobinama, osjećajima i odnosima te oko njih grade dramatične priče. Takav se sadržaj pokazao i kao pametno rješenje za izbjegavanje pravnih rizika povezanih s korištenjem likova poznatih osoba.
@visionforge86 Fruit AI Story #aistory #animation #fruitstory #brainrot #sadstory original sound - VisionForge
Kreatorima su ovakvi sadržaji top jer nemaju pravnih zavrzlama
Ove neobične priče skupljaju desetine miliona pregleda, privlače publiku i istovremeno autore drže podalje od pravnih problema. Za razliku od nedavnih AI videa s istorijskim ličnostima, slavnim osobama ili poznatim filmskim likovima, koji su otvorili pitanja autorskih prava, animirana hrana zasad se pokazala kao siguran teren.
"S pravnog stajališta, videozapisi s hranom generisani umjetnom inteligencijom spadaju u manje rizičan dio ekosistema koji se brzo zakonski postrožuje. Pravi pravni rizik danas leži u neovlaštenom korištenju ljudskih likova i zaštićenih autorskih djela, gdje su pristanak i vlasništvo ključni. Generičke slike hrane ne otvaraju nijedno od tih pitanja", rekao je Nakul Gandhi, osnivački partner u advokatskom društvu NG Law Chambers.
Ipak, upozorava da bi taj osjećaj pravne sigurnosti mogao biti privremen jer sve više zemalja postrožava pravila za korištenje AI. Fokus bi se, kaže, mogao proširiti s onoga što je prikazano na to kako je sadržaj označen, pa bi čak i bezazlen AI sadržaj mogao ući u zonu regulatorne kontrole.
Takvi videi imaju milione pregleda
AI videozapisi s hranom posebno su se proširili na Instagramu. Neki od njih, u kojima namirnice i začini govore o zdravstvenim prednostima ili se pojavljuju u ljubavnim i sudskim dramama, skupili su desetine miliona pregleda. Kreatori pritom sarađuju s brendovima i zarađuju na kratkim videima, koje izrađuju uz relativno mali trošak, pa na jednom videu mogu zaraditi višestruko više od uloženog.
Brendovi ih sve više biraju umjesto saradnji s influenserima jer su takvi sadržaji istovremeno privlačni i osjetno jeftiniji. Primjer je jedna Instagram stranica koju vodi inženjer iz Indije. On od januara prošle godine svakodnevno objavljuje kratke dramske priče s hranom u glavnim ulogama i kaže da nakon redovnog posla ulaže pet sati dnevno u stvaranje jednominutnih videa.
Koliko će trajati ovaj trend?
Ipak, i sami kreatori upozoravaju da bi moglo biti riječ o prolaznom trendu koji će izblijedjeti čim se AI zajednica prebaci na sljedeći popularni format. Stručnjaci iz marketinga slažu se da je riječ o kratkotrajnom fenomenu, iako priznaju da trenutno potiče talas sadržaja, reakcija i imitacija jer je hrana tema s kojom se mnogi lako mogu poistovjetiti.
Uprkos tome, brendovi poput Googlea i pojedinih prevozničkih platformi već su prigrlili ovaj trend kako bi eksperimentisali s AI videima u marketingu. Stručnjaci smatraju da on ima potencijal, posebno za brendove brze dostave i trgovine, ali samo ako uspiju stvoriti sadržaj koji će biti dovoljno zanimljiv i prirodno uklopljen u priču, prenosi Index.