Privreda

AGROSYM pomjera granice: Povezati nauku, tehnološka dostignuća i privredu

AGROSYM pomjera granice: Povezati nauku, tehnološka dostignuća i privredu
Foto: Ilustracija | AGROSYM pomjera granice: Povezati nauku, tehnološka dostignuća i privredu

Međunarodni poljoprivredni simpozijum AGROSYM je već devetu godinu zaredom godišnja platforma za međunarodnu naučnu raspravu o poljoprivredi, prehrani, ruralnom razvoju, šumarstvu i ekologiji.

Ovaj skup je dobra prilika za razmjenu ideja, jačanje postojećih i stvaranje novih akademskih mreža, kao i za podsticanje dijaloga između akademske zajednice, javnih institucija, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Naučni odbor čine naučnici sa svih kontinenata, što skupu daje snažan međunarodni pečat i naučni ugled, a svake godine okupi više od hiljadu učesnika.

Organizatori simpozijuma, koji će ove godine biti održan od 4. do 7. oktobra, očekuju veliki broj učesnika.

"AGROSYM svake godine privlači sve veći broj učesnika zbog svog kvaliteta, ali i mogućnosti koje pruža, a koje se prije svega ogledaju u interaktivnoj komunikaciji učesnika i razmjeni mišljenja. Ostvaruju se brojni kontakti ne samo između naučnika već i između predstavnika privrede, nauke, javnih institucija i nevladinog sektora. Prošlogodišnji AGROSYM je dostigao rekordni broj od preko 1.200 učesnika iz 85 zemalja svijeta, koji su predstavili preko 1.300 abstrakta/radova. Prema pristiglim registracijama učesnika i prijema radova vidimo da će AGROSYM i ove godine ostvariti veliki uspjeh i vjerovatno čak i premašiti prošlogodišnji broj učesnika i radova", kaže Siniša Berjan, generalni sekretar Organizacionog odbora AGROSYM-a i prorektor za nauku, istraživanje i razvoj Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Prema njegovim riječima, AGROSYM je najbolje rangirani naučni skup u Republici Srpskoj u konkurenciji od preko 50 naučnih skupova iz svih oblasti i jedini u kategoriji međunarodni naučni skup od posebnog značaja.

Zahvaljujući postignutim uspjesima, skup je ispunio sve predispozicije međunarodno priznate naučne manifestacije i postao jedan od najznačajnijih naučnih i stručnih skupova u širem regionu.

"AGROSYM je fokusiran na sedam tematskih oblasti: biljna proizvodnja, zaštita bilja i bezbjednost hrane, organska poljoprivreda, zaštita životne sredine i upravljanje prirodnim resursima, stočarstvo, ruralni razvoj i agroekonomija, te šumarstvo. Na skupu se predstavljaju primjeri dobre prakse i nova tehnološka dostignuća u oblasti poljoprivrede koja su primjenjiva i u našim agro-ekološkim uslovima. Jedan od ciljeva skupa jeste povezati nauku, tehnološka dostignuća i privredu", ističe Berjan.

Iz tog razloga je skup zanimljiv i poljoprivrednim proizvođačima i privrednicima iz Republike Srpske koji učestvuju na skupu i s prezentacijom svojih proizvoda na sajmu tipičnih i tradicionalnih proizvoda koji se organizuje svake godine u okviru skupa.

"Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su prepoznali značaj ovog skupa i pouzdani su partneri AGROSYM-a godinama. Moram da istaknem i podršku Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kao i grada Istočno Sarajevo i svih opština u sastavu grada. Moram da spomenem i druge gradove i opštine koji pomažu organizaciju skupa (Brčko distrikt, Vlasenica, Čajniče, Višegrad, Milići itd.), ali i naše partnerske institucije, prvenstveno iz Srbije (Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, Institut za kukuruz 'Zemun polje', Institut za primjenu nauke u poljoprivredi, Institut za nizijsko šumarstvo, kao i poljoprivredne fakultete) i Crne Gore (Biotehnički fakultet)", naglašava Berjan.

Organizatori AGROSYM-a su Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu i Mediteranski agronomski institut u Bariju.

Budućnost naučnih skupova

"Poljoprivredni skupovi mogu opstati samo ako su kvalitetni i visoko rangirani. Organizatori skupova ne smiju da gledaju lokalno, jedino globalno udruživanje može da privuče naučne radnike iz cijelog svijeta. Otvorenost za sve institucije koje žele da budu suorganizatori сimpozijuma utiču na povećanje učesnika. I na kraju naša tradicionalna gostoljubivost, nastojanje da učesnicima pokažemo i ljepote naše zemlje, kao i da probaju tipične domaće proizvode i našu kuhinju utiču na to da сеoni koji su učestvovali na skupu opet vrate, ali i da naše skupove preporuče svojim kolegama", ocijenio je Berjan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije