SARAJEVO - Mjesečna inflacija u julu iznosila je 0,7 posto, s tim da su najviše poskupjele viskotarifne robe, što je rezultat primjene izmjena i dopuna Zakona o akcizama BiH, saopštila je juče Agencija za statistiku BiH.
"U julu ove godine u odnosu na isti mjesec lani povećane su cijene alkoholnih pića i duhana 16,8 posto, te prevoza 3,3 posto. Pritom, duhanski proizvodi su poskupjeli 24,6 posto, a goriva i maziva za 6,7 posto", kazao je na konferenciji za novinare u Sarajevu Zdenko Milinović, direktor Agencije.
Istovremeno, u julu su snižene cijene hrane i bezalkoholnih pića 1,1 posto, stanovanja, vode, električne enrgije, te plina i drugih energenata 0,3 posto.
Na godišnjem nivou deflacija je u julu iznosila 1,2 posto, a ovako je visoka, obrazložio je Milinović, stoga što je u julu prošle godine inflacija bila dostigla najveći nivo. Na godišnjem nivou, najveći rast cijena zabilježili su alkoholna pića i duhan 18,3 posto, restorani i hoteli 4,2 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti 3,8 posto, rekreacija i kultura 2,6 posto.
Komentarišući podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni, Milinović je rekao da je BiH u prvih sedam mjeseci ostvarila deficit od oko četiri milijarde KM, što je za 27,6 posto manje nego u istom periodu prethodne godine.
"Ostvaren je izvoz u vrijednosti tri milijarde KM ili za 23,1 posto manje nego u istom periodu lani, te uvoz od oko sedam mlijardi KM ili 25,7 posto manje nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 43,5 posto", rekao je Milinović.
Najviše novca naša država potrošila je na uvoz nafte i naftnih derivata 711,7 miliona KM ili za 31,3 posto manje nego lani, potom na cestovna vozila 400,1 milion KM ili za 37,8 posto manje nego prethodne godine, dok je najveći suficit zabilježen kod električne energije od 275,1 milion KM ili za 157,1 posto više nego u istom periodu lani.
"Pad uvoza nafte i naftnih derivata je posljedica rada Rafinerije u Bosanskom Brodu i to je dugoročno jedini pozitivni efekat na smanjenje visokog deficita", istakao je Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.
Dodao je da je smanjenje deficita u oblasti cestovnih vozila privremenog karaktera budući da je posljedica manjeg uvoza automobila zbog recesije i pada njihovih cijena. Međutim, ocijenio je, čim dođe do oporavka, a vjerovatno već u idućoj godini, deficit u ovom segmentu će ponovo porasti.
"Naznake budućih kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni mogli bismo vidjeti već u septembru. Bilo bi dobro kada bi vlasti pomogle najvećim izvoznicima u ovo vrijeme početka izlaska iz recesije u povratku na stara tržišta. Između ostalog, trebalo bi im omogućiti niže cijene električne energije, a ne da viškovi struje služe za prodaju i uvećanje dobiti elektoprivrednih preduzeća", istakao je Gavran.
Nezaposlenost uvećana za jedan procenat
Agencija za statistiku prezentirala je preliminarne podatke ankete o radnoj snazi za ovu godinu, prema kojoj je stopa nezaposlenosti, mjerena standardima Međunarodne organizacije rada, iznosila 24,1 posto i veća je za jedan posto nego prošle godine.
Zdenko Milinović je naglasio da bi BiH naredne godine mogla ostati bez ove ankete ako Federalni zavod za statistiku ne dobije sredstva iz federalnog budžeta za ovu svrhu.
"Ove i prošle godine izrada ove kao i ankete o potrošnji domaćinstava finansirana je donatorskim i sredstvima Agencije za statistiku", naglasio je Milinović.