LONDON - Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zatražila je od država članica dodatnih 10 milijardi evra, što je 50 odsto sredstava kojima sada raspolaže, kako bi umanjila uticaj globalne ekonomske krize na zemlje centralne i istočne Evrope.
Ta multinacionalna banka, koju kontroliše 61 država uključujući sve članice Evropske unije, SAD i Japan, zatražila je dodatna sredstva koja bi joj omogućila da proširi kreditiranje i na taj način nadoknadi oštar pad dotoka privatnog kapitala u bivše komunističke zemlje. Taj potez banke, neposredno pred godišnji sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), odražava njenu zabrinutost da bi ekonomske nevolje u kojima se taj region našao mogle da budu zanemarene.
U pismu akcionarima, predsjednik EBRD-a Tomas Mirov je upozorio da su ekonomije regiona počele da se stabilizuju, ali da to ne čine uniformisano i da bi bilo preuranjeno reći da je počeo opšti preokret. On je ocijenio da će kriza imati trajne posljedice u zemljama centralne i istočne Evrope. Mirov je pozvao članice EBRD-a da ne zaborave da se ove godine navršava 20 godina od pada "gvozdene zavjese", ocijenivši da zemlje centralne i istočne Evrope koje su nekada pripadale komunističkom bloku zaslužuju široku podršku za nastavak obostrano korisne integracije u ekonomiju Evrope i svijeta.
U EBRD-u se već nedjeljama vode razgovori o mogućem povećanju kapitala banke radi borbe s globalnom ekonomskom krizom. Prema ocjeni Mirova, radeći sa sadašnjim kapotalom od 20 milijardi evra, banka bi morala da ograniči godišnje kreditiranje na oko osam milijardi ove i sljedeće godine i da ga kasnije smanji na šest milijardi evra.
"Aktivnost banke bi se smanjila u vrijeme kada je oporavak još nesiguran", ocijenio je Mirov i dodao da stoga snažno preporučuje povećanje kapitala EBRD-a za 10 milijardi evra, kako bi mogla da izdvoji devet do deset milijardi godišnje, odnosno 20 milijardi za ukupno dodatno kreditiranje između 2010. i 2015. godine.
Analitičari ocjenjuju da prijedlog Mirova najbolje pokazuje da je globalna recesija transformisala EBRD, navodeći da su prije krize SAD, najveći akcionar, tražile da se aktivnost banke smanji, obrazlažući taj zahtjev činjenicom da se u postkomunističkim zemljama polako ustaljuje tržišna ekonomija, pa podrška tranziciji više nije neophodna.
EBRD je prošlu godinu, zbog najteže globalne krize u minulih osam decenija, zaključila s rekordnim gubitkom od 602 miliona evra.