TREBINJE - S obzirom na velike klimatske promjene i što hitniju potrebu dekarbonizacije energetskog sektora, kojom se na Samitu energetike u Trebinju bave stručnjaci iz ove oblasti u svih pet godina trajanja ovoga skupa, na petom skupu se velika pažnja posvetila alternativnim izvorima energije, sa posebnim osvrtom na solarne elektrane i takozvane prozjumere tj. kupce/proizvođače.
Sve do 2050. godine, koja je prihvaćena kao krajnji rok dekarbonizacije energetskog sektora, potrebno je, kako se čulo na SET-u, održavati i postojeća proizvodna postrojenja i produžiti njihov radni vijek i pogonsku spremnost, a uvoditi solarnu i vjetro energiju, čak i kada su u pitanju domaćinstva u kojim će kupci električne energije postati i proizvođači sa sopstvenim solarnim panelima.
"Svjesni enegetske tradicije i zahtjevnosti zadatka o dekarbonizaciji, Elektroprivreda RS je preduzela niz aktivnosti, a jedan od tih segmenata su i prozjumeri, odnosno kupci/proizvođači električne energije koji je proizvode za sopstvene potrebe, a mi smo, odmah nakon donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije, pokrenuli program energetske održivosti za domaćinstva, u okviru koga će se na 50.000 krovova kuća instalisati paneli za sopstvenu proizvodnju", kazao je Zoran Vuković, izvršni direktor za snabdijevanje MH ERS.
Kaže da je to važan korak u dekarbonizovanju našeg energetskog sektora, u kome je potrebno donijeti i pravilnike o obnovljivim izvorima energije, što je Regulatorna komisija za energetiku RS i učinila u avgustu prošle godine, gdje se Elektroprivreda susrela sa problemom sa Upravom za indirektno oporezivanje, s obzirom da Zakon o PDV-u nije usklađen sa Zakonom o obnovljivim izvorima po pitanju prozjumera, jer se sva energija preuzeta sa mreže oporezuje PDV-om, a razlika u tome je ostala diskutabilna.
"Jedina relevantna institucija koja može promijeniti Zakon o PDV-u je Parlamentarna skupština BiH, sa kojom smo stupili u vezu zbog tih promjena i uskladiti naš zakon sa zakonima u vezi prozjumer u regionu i Evropi i na naš prijedlog je pripremljena promjena u zakonu u tom smislu, pa sada čekamo kada će to doći na usvajanje, a ja lično sam u tom pogledu optimista, jer oba entiteta imaju taj problem, a zjednički ćemo lakše djelovati“, kazao je Vuković, dodajući da su svi ugovori za prozjumere već spremni.
Napominjući da je od 2022. godine pokrenut program prozjumera, a sredinom avgusta su se već počeli javljati zainteresovani kupci/proizvođači koji se još prijavljuju da na svoje krovove instališu solare od kojih mogu imati samo benefite.
Sve dok ne dođe do potpune dekarbonizacije potrebna su velika ulaganja u postojeća proizvodna postrojenja, produžetak njihovog rada i pogonske spremnosti i to ne samo hidroelektrana, već i termoelektrana.
Elektroprivreda RS će do 2050. godine, kako je rečeno na panelu koji se bavio postojećim objektima, ulagati maksimalne napore, revitalizujući postojeće i ulažući u nove proizvodne objekte kada je u pitanju hidroenergija.
Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove MH ERS, kaže da se, zbog emisije štetnih gasova termoelektrana, mnogo ulaže u ekolološke rekonstrukcije i povećali snagu i pouzdanost objekata, što podrazumijeva i veću konkuretntnost.
"U Ugljeviku je prije određenog broja godina već urađen sistem za odsumporavanje gasova i to je doprinijelo emisiji štetnih gasova u dobroj mjeri, a u TE Gacko smo u fazi implementacije jednog postrojenja za prečišćavanje uglja kojim ćemo dobiti bolju kaloričnu vrijednost ovog energenta, ali i dobiti na snazi elektrane i smanjenju štetnih gasova", istakao je Koprivica, napominjući da se u Gacku očekuje i revitalizacija rashladnog tornja i elektrofilterskog postrojenja, a u Ugljeviku određena ulaganja u samom kotlu.
Rekonstrukcije i održavanja se konstantno rade i na tri hidroelektrane – Bočac, Trebinje i Višegrad, na kojoj se razmišlja o proširenju kapaciteta, odnosno, instalaciji četvrtog agregata.
Matično preduzeće Elektroprivreda RS godišnje u revitalizaciju i održavanje postojećih objekata ulaže oko 200 miliona maraka, odnosno, u termoelektrane oko 160 miliona i hidroelektrane oko 140 miliona maraka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.