BRISEL - Stotine prozivođača mlijeka i mliječnih proizvoda demonstrativno su juče dovezli traktore u centar Brisela i blokadom saobraćaja zahtijevali od ministara poljopriveda EU veće subvencije da bi preživjeli krizu koju su im donijele niske cijene mlijeka.
Oko 1.000 farmera iz Njemačke, Francuske i drugih zemalja EU čekali su ministre sa kravljim zvonima, pištaljkama i jajima na gotovs, satima prije početka vanrednog sastanka. Nekoliko časova kasnije jajima su zasuli sjedište EU. Uprkos zahtjevu poljoprivrednika za hitnom akcijom, predsjednik ministarskog skupa, Šveđanin Eskil Erlandšon, kaže da će za odobravanje bilo kojeg novog koraka biti potrebne najmanje dvije sedmice.
Hiljade farmera širom bloka 27 država suočene su s finansijskim udarom zbog sloma cijene mlijeka i traže veću pomoć od EU. Poljopriverdici protestuju sedmicama u svojim zemljama tvrdeći da su troškovi proizvodnje sad dvostuko veći od tržišnih cijena. Farmeri traže od EU da se ojačaju proizvodne kvote kako bi cijene porasle, a ne da se drže opredjeljenja ka okončanju politike kvota i oslobađanju produkcije do 2015. godine.
Erlandšon kaže da ključ ka boljim cijenama nije u rukama ministara, već u rukama posrednika između farmera i samoposluga, koji skidaju profit od nižih cijena mlijeka.
"Cijene su manje za 40 procenata za farmere, a za potošače samo jedan ili dva odsto", rekao je on.
Prije tri sedmice, izvršna komisija EU je obećala korake u borbi protiv sve nižih cijena mliječnih proizvoda, ali je naglasila da neće napustiti dugoročnu reformu poljoprivrede, koja predviđa postepenu liberalizaciju tržišta.
Već sedmicama, mnogi evropski farmeri prosipaju mlijeko po svojim poljima da ukažu na to koliko malu cijenu dobijaju od prehrambenih konglomerata. Cijene melijeka su pale na 18 evrocenti, daleko ispod 40 centi koliko je, po riječima farmera, potrebo za pokriće troškova proizvodnje.
Ove godine, EU će potrošiti dodatnih 600 miliona evra na tržišne mjere, uključujući ranije nego uobičajene isplate farmerima. EU isplaćuje poljoprivrednom sektoru 55 milijardi evra godišnje u vidu raznih subvencija.