VAŠINGTON - Sutra se navršava godina dana od početka globalne finansijske i ekonomske krize, najgore nakon Drugog svjetskog rata, povodom čega će predsjednik SAD Barak Obama danas iznijeti planove za usvajanje novih mjera za regulisanje rada kreditnih organizacija.
Obamin glavni ekonomski savjetnik Lari Samers ocijenio je da će mjere za koje se američka administracija opredijelila, u nastojanju da preduprijedi buduće krize, pomoći da finansijske strukture u potpunosti "odgovore na savremene izazove".
Portparol Bijele kuće Robert Gibs rekao je da će Obama u svom govoru najveću pažnju posvetiti mjerama koje je neophodno usvojiti da bi se izbjegao još jedan ekonomski kolaps.
"Govor će biti usmjeren na seriju narednih koraka u reformi finansijskih pravila čija primjena bi trebalo da onemogući izbijanje haosa koji smo vidjeli u našoj ekonomiji", rekao je Gibs.
Kolaps četvrte po veličini američke investicione banke - Lehman Brothers - koja je 15. septembra prošle godine zatražila sudsku zaštitu od povjerilaca, potresao je bankare, zvaničnike i investitore i doveo do jednog od najvećih padova berzanskih indeksa u američkoj istoriji. Nakon sloma Lehman Brothersa, a nešto ranije i dvije američke paradržavne hipotekarne kompanije Fannie May i Freddie Mac, nastupila je globalna kriza povjerenja. Banke su od tada počele sve manje da pozajmljuju, investitori su naglo i u ogromnim sumama povlačili novac sa tržišta, a ekonomska aktivnost je znatno usporena, ističu finansijski stručnjaci.
Odgovor ekonomskih funkcionera i zvaničnika na takva kretanja sastojao se iz naglog smanjenja kamatnih stopa, odobravanja hitnih pozajmica iz sredstava državnog budžeta bankama i drugim finansijskim organizacijama, u cilju održavanja njihove likvidnosti i sprečavanja potpunog kolapsa kreditnog tržišta.
Na globalnom nivou je tokom minulih 12 mjeseci potrošeno, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, oko 10 biliona dolara za oživljavanje posustalih ekonomija. SAD i Velika Britanija potrošile su najviše novca svojih poreskih obveznika da bi stišale krizu i onemogućile finansijski kolaps još masovnijih razmjera.
Godinu dana nakon intenzivne primjene najopsežnijih bilo kada preduzetih stimulativnih programa i mjera, svjetska privreda se lagano oporavlja, ali je, sudeći prema najnovijim izvještajima iz SAD i drugih vodećih ekonomija, nezaposlenost i dalje velika. Nije isključeno, osim toga, ni da nakon prestanka primjene podsticaja zaprijeti inflacija, ukazuju vodeći američki ekonomisti.